Dark Mode

Prijedi na sadrzaj

Wisconsin

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, pogledajte Wisconsin (razvrstavanje).
Wisconsin
Nadimak: Badger State; America's Dairyland
Glavni grad Madison
Najveci grad Milwaukee
Guverner Scott Walker
Sluzbeni jezik (de facto) engleski
Povrsina 169.790 km2
- Kopno 140.787 km2
- Voda 28.006 km2
Stanovnistvo (2000.)
- Broj 5.472.299
- Gustoca 38,9//km2
Proglasenje saveznom drzavom SAD-a
- Datum 29. svibnja 1848
- Poredak 30.
Vremenska zona Central: UTC-6/-5
Geografska sirina 42deg30'N - 47deg3'N
Geografska duzina 86deg49'W - 92deg54'W
Sirina 420 km
Duzina 500 km
Visina
- Najvisa 595 m
- Najniza 177 m
Kratice
- Postanska WI
- ISO 3166-2 US-WI
Internet stranica www.wisconsin.gov

Wisconsin cita se Viskonsin je jedna od 50 americkih saveznih drzava . Nalazi se na severu centralnog dela Sjedinjenih Americkih Drzava. Izlazi na obale dva od ukupno pet jezera iz grupe Velikih jezera, i to na jezero Jezero Michigan i Jezero Superior, a granici sa cetiri americke savezne drzave: Iowom, Ilinoisom, Minnesotom i Michiganom. Viskonsin se prostire na povrsini od 169.639 km2, a po popisu iz 2008. godine ima 5.627.967 stanovnika. Glavni grad je Madison, a najveci grad Milwaukee.

Stanovnistvo

[uredi | uredi kod]

Prema popisu iz 2002. godine u Wisconsinu je zivelo 5.363.675 stanovnika, od cega 6,4% mladih od 5 godina, 25,5% je imalo od 5 do 18 godina, 55% stanovnistva je imalo izmedu 18 i 65 godina, a 13,1% je imalo preko 65 godina starosti. Zena je bilo 50,6%, a muskaraca 49,4%.

Jos od otkrica Wisconsin je imao etnicki heterogeno stanovnistvo. Prvi beli doseljenici bili su francuski lovci na krzno, praceni rudarima sa engleskog poluostrva Kornvol, koji su naselili jugozapadni deo zemlje. U sledecem talasu doseljavaju se "Jenkiji", americko stanovnistvo sa severoistoka SAD. U ranim godinama formiranja Viskonsina kao drzave, ovi doseljenici dominirali su u drzavnoj teskoj industriji, finansijama, politici i obrazovanju. Izmedu 1850. i 1900. godine u Wisconsin pristize veliki broj doseljenika iz Evrope, posebno Nemaca i skandinavaca, od kojih su najbrojniji bili Norvezani, kao i manje grupe Belgijanaca, Holandana, Svajcaraca, Finaca, Iraca, Poljaka i ostalih. U HH veku, narocito u godinama posle Drugog svetskog rata znacajna je migracija Meksikanaca i crnaca (Afro-amerikanaca) sa juga, koji su se uglavnom doselili u Milvoki. Po zavrsetku vijetnamskog rata, u Wisconsin se doseljavaju i pripadnici naroda Hmong, srodni Kinezima.

Po svom etnickom poreklu, danas je u Wisconsinu najvise Nemaca, koji predstavljaju 42,6% stanovnistva. Broj stanovnika nemackog porekla je i mnogo veci, ali se ovaj procenat ljudi zvanicno izjasnio o tome. Na drugom mestu su Irci - 10,9%, slede Poljaci - 9,3%, Norvezani - 8,5%, Englezi - 6,5%. Sto se tice rasnog opredeljenja najvise je belaca - 91,52%, slede crnci - 6,15%, azijci - 1,92%, Indijanci - 1,30% i narodi Okeanije - 0,08%. Latinoamerikanci svih rasa predstavljaju 3,35% stanovnistva.

Po veroispovesti najvise je hriscana - 85%, ostalih je 1%, a 14% stanovnistva nije religiozno. Od hriscanskih denominacija najbrojniji su protestanti - 55% i rimokatolici - 29%, ostalih je 1%.

Indijanci

[uredi | uredi kod]

Wisconsin je pradomovina plemenima Fox, Kickapoo, Menominee, Sac i Winnebago, te dijelovi Chippewa. -Danas je situacija nesto drugacija. Chippewe su ostali na nekoliko rezervata, to su Bad River, Red Cliff, Lac du Flambeau, Lac Courte Oreilles, i Saint Croix. Pleme Winnebago i danas zivi ovdje pod imenom Ho-Chunk. Forest Potawatomi nastanjeni su blizu granice sa Michiganom. Menominee su isto ostali u starom kraju. Od novih doseljenika mozemo naci Oneide, jedno od plemena saveza Irokeza, koje je ovamo sklonjeno od strane americke vlade, kako bi ih se zastitilo od osvete Irokeza, zbog nelojalnosti konfederaciji. Stockbridge iz konfederacije Mahicana i Delawarci iz plemena Munsee takoder su nastanjeni u Wisconsinu nakon sto su za njih otvoren rezervat. U blizini njih zive i Brothertown.

Okruzi (Counties)

[uredi | uredi kod]

Wisconsin se sastoji od 72 okruga (counties)

Gradovi

[uredi | uredi kod]

Gradovi preko 6,000 (2000):

Ovaj clanak o geografiji je u zacetku. Mozete pomoci Wikipediji tako sto cete ga prosiriti.
Savezne drzave
Savezno podrucje
Otocni teritoriji