Smrt

Smrt je kraj zivota; neizbjezna cinjenica, a vjerovatno i stanje. Vecina ljudi smatra da poslije smrti dolazi raj ili pakao. Dio njih misli da nema nicega. Stari narodi su vjerovali da smrcu odlaze u vjecna lovista i zato su svoje mrtve pokopavali sa orudem, nakitom i oruzjem, potrebnim za taj vjecni lov. Niko u stvari ne zna sto dolazi poslije. Naucna i akademska disciplina koja proucava smrt ljudskih bica naziva se Tanatologija.

Prema uzroku i porijeklu dijeli se na

• Prirodna smrt
• Nasilna smrt

Prirodna smrt nastupa nakon otkazivanja vitalnih organa najcesce usljed bolesti koja moze biti akutna ili hronicna ili prouzrokovana istrosenoscu vitalnih organa usljed starosti. Prirodna smrt moze biti nagla ili naprasna te kao takva postaje predmet forenzicke istrage.

Nasilna smrt produkt je djelovanja razlicitih vanjskih faktora. Po porijeklu nasilna smrt moze biti

• zadesna
• ubilacka
• samoubilacka

Postoji nekoliko faza ili gradacija smrti. Prva faza smrti je klinicka smrt. Ova faza pracena je prestankom disanja i rada srca i mozdanih aktivnosti. Pravovremenom ljekarskom intervencijom osoba se moze vratiti u zivot. Ukoliko ne dode do intervencije u vremenu od 4 minute nastupa cerebralna smrt. Zbog izuzetne osjetljivosti mozdanih celija one pocinju da nekrotiraju odnosno propadaju usljed nedostatka kisika. Nakon ove faze nastupa bioloska smrt. Ona je produkt anoksije i hipoksije svih celija organizma.

Znakovi smrti imaju veoma vaznu ulogu u prosudivanju i utvrdivanju smrti. Znakove smrti dijelimo na

• Presumptivne ili rane znakove smrti
• Pozitivne ili sigurne znakove smrti

Presumptivni znakovi smrti su:^[1]

• Prestanak disanja
• Prestanak srcane akcije
• Isusivanje sluznica

Sigurni znaci smrti dijele se na rane i kasne znakove. U rane znakove spadaju:

• Mrtvacke pjege
• Mrtvacka ukocenost (lat:rigor mortis)
• Hladenje tijela
• Mrtvacka mlitavost
• "Macje oko"

Kasni znaci smrti su:

• Truljenje
• Mumifikacija
• Saponifikacija

• Grcki filozof Epikur (341-270. p. n. e.) je tvrdio da smrt nije losa jer dok smo zivi smrti nema, a kad umremo nas nema, prema tome smrt uopce ne moze uticati na nas.
• Americki savremeni filozof Thomas Nagel kaze da je smrt losa jer nam produzetak zivota pruza mogucnost da dodemo do dobrih stvari.
• Martin Heidegger, njemacki filozof egzistencijalizma, je tvrdio da je covjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjecamo tjeskobu u odnosu spram smrti.

• Tanatologija

1. | Alija A.Ramljak- "Medicinska kriminalistika", Univerzitet u Sarajevu, Fakultet Kriminalistickih Nauka;Sarajevo, 1999. ISBN 9958-613-05-0