Jump to content

Filosop

Se Vukiped: sikloped libik
Auguste Rodin: ,,Tikan" (1880-82), se el Ny Carlsberg Glyptotek in Kobenhavn.

Filosop (se Vona=Grikanapuk: philosophia, sinifu ,,sapilof"), distu nolavs, no labon studadomeni gudiko pemiedetoli. In valem kanoy lelogon oni as tobid ad kontrolon u fumukon tikami on mod krutik a tikavik, as vatalam metodik, kel luodikon buo lu planad valemik levala e dabina menik. Steiful alik ad miedeton suemodi: ,,filosop" u studadomeni ona binon ya bal yegadas filosopa it.

Prim tikama filosopik Vesudana, un tumyel 6id b. K., malon i daved jenotem tikala yuropik. Me filosop e matemat voniks, distu levalilogam netikalik miteoda, tikam menik sitofik a nolaviko avolfol ajonon oki. Unu tumyels, jafuds e metods difik volivestigama e nolavas adavedons se filosop ed adistukons okis de ods.

Do vod: ,,filosop" licinon in vonaoleikod vesudik, posods modik in jenotem kulivas votik ebejafons yegadis sumik on mods sumik. Filosopans lofudana pabespikons in yeged: Filosop lofudana; filosopans Noluda=Frikop e Smala=Siyop ye palecedons as lu filosop vesudik dutols, iba akosadons kosomiko ko Yurop.

As zanajafuds filosopa kanons palecedon tikav (o. b. nolav tikama veratik), sudav (o. b. nolav dunama veratik) e metafud (o. b. nolav kodas balid dabina e lejenofa). La ats kanon palaukon i sevav, kel bejafon valemo mogi e modi sevidageta, e patiko modis sevidageta nolava alik (a. s. filosop jenava, filosop matemata e r.). Atimo sakads veutik a nitediks padobatons fa filosop tikala e menav filosopik.

Dabinons sakads, kels no kanons pabevobon te yufu nolavs ,,kosomik": saks tefu gud e bad, tefu sinif gida, tefu dabin Goda e lana menik nedeadofik, tefu siam lifa. Klad pluik sakas leigo no kanon pavestigon te fa nolavs. As sam, lifav fe vestigon voli e binodi lifola, ab no kanon fumeton ,,binali" lifola, no kanon lonon, va e ven lifafoms dalons padeidon, e no kanon jonon, gitatis e sotis kisikis lif davedukon. Yufu fusud e matemat nataloneds kanons fe panotodon, ab saki, va nat binon vo lonedilabik, nolav nonik kanon gespikon. Gitav kanon vestigon e jonon, va bos jenon baiadu lonem, ab no lonulon, ninad kisik soton duton lu lonem. Fino dabinons sakads, kels topons la mied tikama, soas sak, va lejenof nu fa posod alik pabelifol jenofo dabinon. On jenets at planamods nolavas valik dufalons; sakads tefik binons binalo filosopiks.

Ya bu milyels tel filosopan Vona=Grikanik: Plato anotodom dotis tefu mag, keli mens alabons do oks e do leval. Me lekevaparab famik okik,[1] avilom tikodukon, bevu votiks, do mieds daseva e sienafaga mena nomik. Atan seadon kobu kemens okik in lekav, ko valans so pejanadons, das kanons logedon te lekevavoli fo oks. Lit pagivon fa fil, kel topon in lekev fago po mens. Vu fil e mens topon (leigo po mens) yegs difik papolons e pamufons, kelas jads su lekevavol palelogons fa mens as yegs veratik. Vogs e noids podao jinons leigo lu mens as fa jads pakodols. Me dinad at hiel Plato leigodon lejenofi kosomik obsik plodu lekev, ko sol stralon, e so jonon, kikodo filosopans dotons tefu verat e kurat sienafaga menik.

Filosop bejafon ledino dinajenadis, kels nomiko jinons kluliks: ,,sotol no deidon", ,,demokrat binon gudikun reigamodas valik", "verat binon utos, kelos blofovon,,, "vol binon utos valik, kelos topon in leval,,, u "tiks binons libiks,,. Pas ven po lesets at utos dotikon, kelos iblebon nesakadik, davedon filosop. Mens, lu kels nos jinon binon dotik, neai rivons filosopi. Stunam, supad cilofik, nekovenal tefu vol u tefu ok it: val at kanon binon prim tikama filosopik. El Plato anotodom nulali rigik at menas:

,,Stunam binon lual mena, kel jenofiko lofon sapi, iba prim votik no dabinon pro filosop."
PLATO, Theaitetos 155 D

ed i tidab omik: Aristoteles akonstatom:

,,Stunam vono - soasa nog atimo - akoedon menis befajon filosopi."
ARISTOTELES, Metafusud I 2, 982 b 12

Distu rels e grups relik, filosop po bejaf e bevob sakas ,,filosopik" lopo pemaniotolas stabon te su tikal, o. b. blofadam tikavik, kel flagon buocedis votik nonik (a. s. lekredi).

Kis binon-li filosop?

[redakon * redakon fonati]
Lovelogam lomazifas filosopanas veutik anik in Yurop.

,,Filosop" no kanon pemiedeton valemo, bi alan, kel bejafon filosopi, volfon lecedi lonik do din at. Seku atos gespiks sake lopo penotodole binons so modiks, as filosopans it. Hiel Carl Friedrich von Weizsacker asagom balna: ,,Filosop binon nolav, do kel no kanoy spikon nes ito bejafon oni."[2]

Lu bligads filosopa dutons primo vestigam metodas, prinsipas e lonofa sevidageta valasotik, asi teorodas e blofastabas nolavikas. Yumedu atos, filosop kanon pasuemon as prinsipanolav, iba betikam e sakam filosopiks ai eflukofukons nolavis ed estutons volfami onsik. Filosop prodon sakis ut, kelas gespiki nolavs no (nog) kanons givon, bi gespik at no (nog) kanon patuvon te me sperimants, kalkuls u vestigams votik me stums junuik. Sakams sota at kanons ye dugon vestigami ini luod nulik. On mod soik vestigasaks nulik padavedukons po nolavs; kanoy kludo sagon, das filosop, se stanop lonik oka, keblunon veutiko bumame teorodas nulik nolavas valik.

Tobids votik filosopa tefons leodukami sitofik seva menik ad jafon voladamagodi lolofik keninukamu i volads, gitats e sots menik.

Siamamak sapa (1635), set latinik: ,,SAPIENS DOMINABITUR ASTRIS". Vodem sinifon, ma tradutam libik: ,,Utan, kel desiron sapi veratik, obinon reigan stelas valik."

Siam e mods filosopama

[redakon * redakon fonati]

Mens modik jafons me filosop frutu oks: ad suemon gudikumo okis e voli, in kel lifons; ad gevon stabi gudik duname e voladamagode oksikes. Utan, kel fefo filosopon, sakon sakis krutik vole zu ok dabinole, e no kanon fasiliko papolukon u patolaton. Volfamamogod filosopa stabon su sakam sogadatefas e su bevobam tefasitas no kosomikas, asi su tefadukam lesagas relas e nolavas. Lif nesekidik, fa ok it pelonol, stabu tikav e vatal lonik (sapere aude!) binon zeil filosopolanas modik.

Po filosopam stabu frut posodik kanons padistidon ledino mods u luals tels:

Tobid ad volasap soton gevon tikale luali e sefali po dinads plagik valik lifa e gonon fagi leodukama siamik vala nulik lukomol. Nefakukov tikala dub jen su vol soton vobedon, dat talakt kanon reigatalo belifon e bevobon dinadis valik. Utan, kele sap somik pagivulon fa kemens onik, kodon dub geukams e notodots okik magadi, das dagebon reigatali at.

Votaflano filosop as lifamod kazeton gebi sekotas vatalama filosopik po lifaplag filosopana. Lifon on mod veratik, fomon lifi aldelik on mod veratik: kondots at buocedons tikami dibatikumo pedalarnoli ed ai volfoli. Leigo veutos pro dalad tikama filosopik, das lokon sevadoviko po lifamod.

El ,,Diogenes" hiela Jean-Leon Gerome, 1860. Potrat magalik, ko paplosenon i dog (Vona=Gr. kuon), kel agivon nemi kunidanes.

Gebafoms go sevariks filosopa po lifamod adabinons pato un vonup, bu val vu els stoikans, pikurans e kunidans. Pro dial baiada tika e duna, kunidan: Diogenes se Sinope, me lifamod lolimiko stonik oka, agivom sami suvo pamaniotoli slopanes asi taanes lejona at. Balof teora e plaga ye pakazeton i fa filosop lofudanik.

El Diogenes, kel anotodom tikami folosopik oka dub refud e noam voladuna, jonon dub atos otupo, das taked e livup binons dil filosopama. (Vod obsik: jul licinon de vod Grikanapukik: skhole siamu ,,livup" u ,,livupajaf".)

Merit gretik filosopama binalon in dugalam tika e blofada, iba metodiko asi plagiko (a. s. po dobats) flags sevarik a fikuliks padunons filosopane. Filosopam kadamik u nolavik difon de filosopam no kadamik u aldelik prinsipo no tefu saks, ab buikumo tefu top (nomiko niver) e tefu foms semik miedukama filosopajafa. Dabinons i balads fomik semik ko nolav e pubam nolavik (o. b. vodedem jafudik). Zuo, jaf filosopama kadamik keninukon i gebi metodas dono pabepenolas.

Mens filosopiko pedugalols difons de votikans no tefu gebid nolas (frutik) modikum. Nomiko gebidon ones te lovelogam gudikum blofastabas, kels ya pemaniotons e pegebons po dobat tefu yegad semik. Kluo kanos fruton, po bespikam sakada anuik semik (as sam: deicodet), ad sakon, tuvedamogis kinik filosop elofon du yels latik 2500 dabina okik, e lio ejenons junu dobats tefu mobs at. Zu nols jenavik at, filosopan calik soton fagon ad distukon lecedis prinsipiko jelodavikis, buologon sekis onsik e dientifon sakadis e taofis.

Gebs e bligads votik filosopa binalons in:

  • bespikabukam sakas, suemodas, lesetas e lecedas stabofikas fa nolavs pagebolas: as sam, filosop kanon sakon, sinifi kinik labon vod: ,,dig", ven pagebon po bespiks sogadava u gitava.
  • suk e tuv sakas, suemodas, lesetas e lecedas no panotodolas, su kels nolavs pastabons; as sam, sudav sakon: ,,kis binon-li gid?" e vestigon seku atos suemodi, stabis e stipis veutikun gitava.
  • gespikam sakas do tikamamods u tikamakosomots timadas pasetik, kela tuvedi yegs vonaoloveik in museds no fagons ad givon.

Metods filosopa keninukons tobids tikalik distofik. Vods: ,,tobids tikalik" kanons tefon is vestigami tikamalualas, tikamavonaoloveikodas u tikamajulas. Filosop ibo ai jafon me tikam. ,,Tikam" kanon binon: meditam, diletam, u ,,situkam" (dadiladam). Dasevs klienalik, lekredaverats e blofastabs tikalik pavestigons e paxamons stabu lifalejenof mena filosopol, yufu med: tikam tikavik, talaktik a krutik.

Tikam filosopik fagon zuo ad bespikabukon lolimiko vali, igo i filosopi it. On mod soik filosop asvo primon donu de ser me vobod filosopana alik. Ibo duton lu stadop filosopik i fag ad bespikabukon igo veratis jiniko aldelikis u stabofikis. Lu mens, kels no fagons ad lelogon lifalejenofi as sakad, dots somik jinons suvo bisariks. Palelogolo love tim lunupik, filosop sakon tefu cifapuns lejenofa aidonu stabasakis ot, kelas begespikab e begespikamogs prinsipo blebons sumiks (el Philosophia perennis). Seku votikams jenavik e sogadimiks po lifadinads ye ai zesudons stabasakes mena gespikafomams nulik. Ibo distu nolavs, filosop e jafuds filosopik no kobukons ni dagebons vestigasekis laidupik e valemo pezepolis (,,lejem filosopa"), ab te gespikis jenotemik, medu kels vitons ,,logedinabofukami" timada alik anna tuvovikis po nolavs. Seku atos, kanoy lelogon filosopi as lol in ot it no ninadovik: as spikot sakadik love tumyels fovol.

Ledino jafidadomens tel kanons padistukon po filosop ,,calik": domen jenavik e domein sitik.

  • Filosopans jafidons jenaviko ven steifulons ad donulifofukon, suemon e planadon lecedis e lesetis tikanas as hiels Platon, Thomas Aquinas u Immanuel Kant. I bepenam tikamalualas u tikamajulas filosopikas duton lu domen at, asi vestigam jenotema tikamagodas e suemodas.
  • Filosopans jafidnons sitiko ven steifulons ad bevobon e jelodon lecedis tefu sakad (u sakadem) semik, ad begesagon sakis ninu jafuds filosopik, ud ad dileton stipis sevadik u nesevadikis saka u lesaga semika, ud ad kleilukon suemodis po saks, lesets u leceds semiks komadolis. If sak binon samo: ,,men labon-li libavili?", tan, ad mogukon gesagi, suemods: ,,vil", ,,lib" e ,,men" (ba igo i suemod: ,,lab") mutons padileton e paplanon kuratiko.

Jafidamods jenavik e sitik kanons prinsipo pamiedukon fa zeil vestigama filosopik alik. Filosopans modik vobons ye jenaviko e sitiko. Domens at lolofukons odi, iba leceds e tikods filosopanas timadas buik veutons po dobats tefu saks sitik atimik, e bevobs sitik suvo yufons ad kleilukon e kuratukon lecedis filosopanas klatadik. Zuo saks adelik suvo kanons pasuemon e pabegesagon te if jenotem e bujenotem suikama onsik, asi suemods e tuvedamobs buo padagebols tefu ons, sevadons e pasuemons.

Jenotem filosopa: suemod e nolav

[redakon * redakon fonati]

Do suemod

[redakon * redakon fonati]

Filosop: vod pekoboyumol me vods Grikanapukik: philos (pron: filos) ,,flen" e sophia (pron: sofia) ,,sap", sinifon kuratiko ,,sapilof", u gudikumo ,,nolilof", iba sofia asinifon primo fagis e skilis valik, igo i plagikis u kaenikis. Varb: filosopon apubon balidnaedo in lautots jenavana Grikanik: Herodotos (I, 30, 2), ko pagebon ad bepenon nolidesiri tatana: Solon (zao 640-559 b. K.) in Athena. No veratos, das hiel Herakleitos ya igebom suemodi: philosophos.[3] Vono akosomos ad lesagon, das hiel Puthagoras se Samos inudugom suemodi: filosop. Platonan: Herakleides se Pontos akipedom konoti, ma kel el Puthagoras isagom, das te god dalabon eli sophia veratik, e men kanon te steifon luodu on. Is vod: sophia ya sinifon noli metafudik. Kredab konota at, te dilo e nestedofo pekipedola, nog padobaton fa vestigans. Pas in lautots hiela Platon suemods: filosop e filosopon pagebons ma sinif fa el Herakleides pamaniotol, sevabo in telspikot: Phaidros (278d), in kel fumukoy, das steif ad sap (filosop) asi dalab sapa fakipons odi, e das dalab sapa mogon te Gode.

Filosop du jenotem okik ya pamiedeton as steif ad gud, verat e jon (Platon) u ad sap, verat e dasev (Hobbes, Locke, Berkeley). Filosop sukon prinsipis lopikun (ma hiel Aristoteles) u dageti nola veratik (ma hiel Platon). Flagon dasevi vala, keninukamu i nelogadikosa (Paracelsus), binon nolav mogas valik (Wolff) ed i Levera (Fichte, Schelling, Hegel). Leodukon e yumon nolavi lolik e nolavis valik (Kant, Mach, Wundt), binon it ,,nolav nolavas valik" (Fechner). Zanodapun onik binon diletam, bevobam e miedetam kuratik suemodas (Sokrates, Kant, Herbart). Filosop binon ye i lekan ad deadon gudiko (Platon), ed i sudav nomik (Windelband), ed i steif tikalik ad lab (Epikur, Shaftesbury) u steif ad tug e skil (Aristoteles, Stoa).

De stanop Yuropa suemod: filosop yumon ad licin in Grikan vonik. Tikamajuls siyopik leigo baldiks mo milats yelas (filosop lofudanik) suvo paglomons u panedemons. I sits relik dutons lu filosop, if gebans onik blofadons ne godaviko, a filosopiko.

Nolav ed oksuem filosopa

[redakon * redakon fonati]

Oksuem filosopa as nolav evotikon modikna du jenotem okik. Filosopans Grikanik balid ju zao timad hielas Sokrates e Platon asuemons dunami oksik as steif ad daced medu talakt e tikal, distu lasum balugik vonaoloveikodas u miteodemas. On mod at tikam alivikon de miteod, ab votaflano miteods nomiko no padeimons. Filosopans agebons onis vilofo: yufu notodots e metafors poediks, afagons ad pakon lejoni oksik.

Du el Sokrates e tidabs omik alelogons steifi ad dasev as zeil in ok it, sofimans alofons tidodis oksik ta monapel. Pro sofimans modik, atefos te kani ad vikodon po dobat ta neflen yufu meds spikofavik e kafeds tikavik. Zeil onsik abinon ,,ad vedukon namikum flani fibikum" (l. el Eristik) igo me kaf.

,,Filosop as Jireg bevu Lekans Libik Vel" - Magod se el Hortus deliciarum (Gad Dafredas) hiela Herrad von Landsberg (tumyel 12id)

Posa Krit ageton rouli veutik finu timad vonik, filosop du tumyels modik avedon mogik te stabu tikamagots relik ettimik; no adalon ad bespikabukon stabalesetis godava kritik. Miedukams sumik adabinons i vu slamans e yudans. In Vesuda=Yurop aregon lunupo tikamagot, das filosop binon jidunan godava (ancilla theologiae), o. b. yufanolav, kel soton stuton dasevadukami godik me blofads tikalik.

In nivers, kels adavedons du zanoda=timad, filosop avedon bal tidajafudas stabik (,,propadeutik"). Po stud, els Artes liberales (Lekans Libik) alabons rouli veutikun. Lu ons adutons ,,gramat", ,,spikotav", ,,spikofav" asi ,,geomet", ,,kalkulav", ,,stelav" e ,,musig". Finukam benosekik ela studium generale at (,,stud valemik") abinon stip pro studs ,,lopikum": sanav, git, godav. (Nog adelo nems niveradiplomas fovons vonaoloveikodi at: B. A., M. A., Ph. D.).

In Vesuda=Yurop kosad vemofikum ko filosop ela Aristoteles agretukumon livali filospa, kel alovestepon miedis elas artes (= jafuds). Filosopans e godavans modik, as Albertus Magnus e Thomas Aquinas asteifuloms ad miedukon fluni lautotas ela Aristoteles ed ad kobioblinon filosopi omik e lejoni gluga katulik, dat ovedons plan valemik lejenofa. Kobad somik pamobon fa el Thomas Aquinas me el Summa theologica. Nesekidiko aprimoy ya un tumyel 12id ad ledigidon ,,noli stabu plak": stip veutik daveda tikama natanolavik e metoda sperimantik timada asokol.

Sis timad Donulifofikama filosop aiplu alovestepon miedis, kelis godav ibudulon one. Filosopans no plu aplafikons po jelod cedas no abaiadolas ko lejon gluga ud igo ko krut. De tim Menima Donulifofikamik e Kleilukama ju nutim filosop edobaton krutiko ko rel, elivukon oki de on, ed elelogon oki suvo lopikumi. Ai adabinons ye filosopans modik, keles baiad lecedas filosopik e lekreda relik onsikas vemo aveuton.

Ledino un periods anik Nulatimada filosop pasuemon as nolav valemik lopikum ka nolavs votik, kel sukon e gebidukon veratodis laidupio lonofolis ad sienon e suemon lejenofi as lol ed ad lukomon lu kods e prinsips latiks (el Philosopia perennis). Ju tumyel 18id filosop ablebon bal lopajafudas klatadik fol. Stud stabofik filosopa azesudon studane ad dalon jafon me sakads e vestigam natanolaviks. In nivers vonaoloveik anik, filosop stabofik (Philosophicum) as dil stabastuda binon nog blig studanas valik.

Un tumyel 19id natanolavas aprimons ad nesumatikon e livatikon aiplu de filosop; poso i jafuds puka= e sogadanolaviks adunons otosi. Tidodems niverik filosopik aiplu paflunons tefu ninad fa ,,dona=jafudukam" u ,,patadukam" nolavas alivatikol. Ablibon po filosop te bligads meditama do nolavs votik e bespikama stipas onsik.

Filosop: nolavajafud atimik gidukon oki medu lesag, das metods filosopik kanons keblunon i nolaves, kaenes e lekanes votikes. Filosopans zuo cedons kleilukami yegadas e cifasakadas sudavikas jafidatopadi legik okas. Nivers atimik e tidodems onsik peflunons tefu oksuem okas fa filosopajafuds vonaoloveik: tikav, sudav, sevav, nolavateor u nolavafilosop e filosopajenav. Klu vobam filosopa in nivers jenon noe livu rel abi livu sogadanolavs, literat e lekans: filosop biton as filosop teorik e kazeton nolavafilosopi, pukidiletami e tikavi. Too ai laidabinon po ,,nolavajafud: filosop" desir ad kompenon po dobats notidik atimik ed ad jelodon lecedis samo tefu sakads sudavik gebama kaenava, zuamopav, geradav, sakads sanavik u sakads filosopa bevukulivik.

Zu filosop niverik ai dabinons i tikans nesekidik plodu stidem calofik. Sisa panemons ,,philosophes" in Fransan i jelodans Kleilukama soas Voltaire, Rousseau e Diderot (as jafidukan Siklopeda zeilu kleilukam medu sev), elecedoy filosopanis bai vonaoloveikod hiela Montaigne i lautanis nolik, kels sevadukons cedis e tikodis oksikis tefu yegads notidik veutik: nolans valemik as hiels Goethe e Schiller. Tikans modik un tumyels 18id e 19id no abevoboms filosopi kadamik in nivers, vu kels hiels Adam Smith, Abrahan Lincoln, Jean Paul, Friedrich Nietzsche, Emile Zola, Lev Tolstoy, Karl Marx, Sigmund Freud e Soren Kierkegaard. Too tikans at adavedukoms tikamagotis e suemodis filosopik vemo veutikis ed aflunoms dobatis notidik on mods valasotik. Atimo tikans soas Paul Watzlawick, Umberto Eco e Peter Sloterdijk kanoms paleigodon ko oms.

Jenot nulik binon stit ,,dakonsalama filosopik", kel lofon dakonsalamafonati lonik a difiki de votiks (a.s. reliks u lanaviks).

Jafuds filosopa

[redakon * redakon fonati]
Lovelogam jafudas filosopa ma donadilam kosomik.

Filosop padonadilon nomiko ad donatuigs tel: plagik e teorik. Filosop teorik vestigon mogis e miedis nola menik, asi binodis valemik seveda menik. Zuo binons lesags valemik do bin e dabin yegad tikama filosopik. Jafuds binons: dabinav, metafud, tikav e sevav. Filosop plagik jafon votaflano me domen dunama menik. Jafuds binons: sudav, gitav, filosop bolitik e filosop sogadik.

Do nitedasfer filosopa prinsipo no kanon pamiedon (iba filosop bejafon ,,vali"), dabinons domens semik, tefu kels filosop binon patiko jafedik. Filosopan: Immanuel Kant anabofodonuom onis me saks fovik:[4]

  1. Kisi kanob-li sevon?
  2. Kisi sotob-li dunon?
  3. Kisi dalob-li spelon?
  4. Kis binon-li men?

Saks at kanons paplanon on mod soik:

  1. Lio fagobs-li ad sienon benosekiko, e lio sienots onsik sotons-li pacodon? (teor nolava e siena; tikav)
  2. Lio sotobs-li kondoton? (sudav)
  3. Kis vol binon-li? Kikodo dabinon-li bos (pla nos)?[5] God dabinon-li? Jenotem labon-li zeili, e, ufu gespik siik, zeili kinik labon-li? (metafud, filosop rela e jenava)
  4. Dabinads kinik binobs-li? Lio stadobs-li kol vol, keli tuvobs zu obs? (menav filosopik, filosop kultura e sogada, jonav)

In dilads sokol, ans jafudas filosopik veutikun pabepenons, kels bejafons sakis at. Sokaleod diladas pestabon su dist vonaoloveik vu filosop teorik e filosop plagik, pelolofukol dub volfams nolavik e vunolaviks degyelas latik.

Filosop teorik

[redakon * redakon fonati]

Tikav, sevav e metafud befeitons odis ad meriton benodistukami as jafud filosopik lopikun. Nolavs kil at lesagons, das bejafons stabis e prinsipis dibatikunis tika valik e verata valik, o. b. lonis e binodis stabofikunis lejenofa.

Tikav jafon ne me ninads dabinotik, ab me noms tikama veratik. Tikav sakon, stabu noms kinik seks semik kanons (u no kanons) pakludon de buoceds e buosetads semiks (l. mikludods). Seku atos, tikav bespikabukon stabis nolavas blofadigebol valik.

Primo vod: ,,tikav" pagebon ma siams vidikun, kas atimo. Sam patedik binon tikav ela Stoa, kel akeninukon i sakadis, kels atimo dutons lu sevav u sevateor, pukafilosop, ed i spikofav. Tikamagots soik kanons patuvon po buks modik do tikav ju prim tumyela 20id.

Ma filosop atimik sinifon tikav as nolav kludama veratik te nog tikavi fomik, kel duton i lu matemat e nunomav. Nog dobatoy, viomafado tikav keninukon yegadis no matematikis as samo blofadateor e spikadunateor.

Vu tikavans veutikun filosopajenotema sotoy manioton hieli Aristoteles, hieli Krusippos di Soli, hieliJohannes Buridanus, hieli Gottlob Frege, hieli Charles Sanders Peirce, hieli Bertrand Russell, hieli Alfred Whitehead, hieli Kurt Godel e hieli Alfred Tarski.

Sevikrut e sevateor

[redakon * redakon fonati]

Pos ,,levolut" filosopik ela Immanuel Kant, sevikrut evedon cedu filosopans modik donajafud stabofik onsik. Vestigon prinsipis, buocedis, mogis e miedis (da)seva menik. Distu sevateor, kel vestigon i davedi, jenotemi e savilupami sevafaga menik, sevikrut bejafon te ,,stipis moga daseva".

Sevateor (u sevav) prodon in valen sakis tefu mog ad dageton e fumukon sevi. Seko jafon me sakads vestigama e fumukama verata u neverata teorodas. I sienam lejenofa pabespikabukon fa sevateor, asi mods, on kels puk e tik flunons dasevi. Zuo steifulon ad tuvon miedis daseva, kelos prinsipo kanon palelogon as ,,nolavik".

Sevateorans famik abinons (vu votikans) hiel Platon, hiel Aristoteles, hiel Rene Descartes, hiel John Locke, hiel David Hume, hiel Immanuel Kant, hiel Auguste Comte, hiel Edmund Husserl e hiel Ludwig Wittgenstein.

Nolavafilosop

[redakon * redakon fonati]

Nolavafilosop labon tefis veutik me sevateor, bi vestigon, dileton ed igo mobon buocedis, metodis e zeilis nolava. Fumukon bu val miedis suemoda: ,,nolav", ,,nolavik", ad teilon oni de jafuds votik no nolaviks. Lu yegads onik dutons prinsips metodavik stabofik, kels no kanons pavestigon e pafumukon fa nolavs it. As sam: zesud donuova sperimantas, prinsip konoma suemodas (,,jeifaneif hiela Ockham") e prinsip neveratukova.

Nolavafilosop zuo jafon me tefs vu sev nolavik e suemods verata e lejenofa. I dadilad e leodukam mogiks seva menik ma jafuds e nivods, asi vestigam prisipas progeda nolavik (l. samo paradigicein), dutons lu sakadem nolavafilosopik.

Jafudans veutikun nolavafilosopa binon samo hiel Aristoteles, hiel Francis Bacon, hiel Rudolf Carnap, hiel Karl Popper, hiel Thomas Kuhn, hiel Paul Feyerabend e hiel Hilary Putnam.

Metafud e dabinav

[redakon * redakon fonati]

Metafud afomon du jenotem ti lolik filosopa keri jenofik ona. Metafud steifulon ad pladon lejenofi lolik, soasa jinon lu obs, ini yumed siamofik (suvo i sit valemik). Vestigon stabis e binodi valemik vola e bejafon ,,sakis latikun" do siam e zeil dabina valik.

Metafud padilon vonaoloveiko ad dil valemik ed ad dil patik. Metafud valemik binon dabinav, kel jafon me sakads tefu stababinod dabinadas valik asi dabina it. Metafud patik padilon ad donajafuds votik kil, kels vestigons:

  1. dabini Goda, ed i patis mogik ona (godav natofik u tikalik);
  2. mogi dabina lana nedeadofik e vila libik, asi difis vu stof e tikal (lanav tikalik)
  3. kodi, davedi, binodi e zeili levala (levalav tikalik)

Nolavs me metodems oksik prinsipo no kanons ni vilons bejafon sakadis at, iba yegads metafudik binons plodu sperimantamogs ed igo plakamogs siamofiks valiks menefa. Ifi nooy u lesagoy neveutiki dabini dilas plakaviko nevestigovikas lejenofa, retons nog sakads metafuda. Metafud vonaoloveik pekruton on mods distik tel. Du Siadim e pladulanas filosopa diletik un laf balid tumyela 20id ablofadons pro finid metafuda medu diletam tikavik puka, samo hiel Martin Heidegger asteifulom ad jafon stabis nulik pro metafud medu loveikam love jenotem onik e votukam lolofik sakadema onik ad diletam dabina menik (stabadabinav, dabinafilosop). Vuo sakads metafudik vonaoloveik ai getons kupali e nitedali po dobats filosopik (a.s. in donajafuds as filosop tikala).

Metafudans veutik abinoms vu votans hiel Platon, hiel Aristoteles, hiel Thomas Aquinas, hiel Leibniz, hiel Descartes, hiel Kant e hiel Hegel.

Pukafilosop

[redakon * redakon fonati]

Pukafilosop vestigon tefis vu puk, tik e lejenof. Diletam spika, samo diletam kuratik suemodas, peplagon vonao in filosop. De primup ona, veut legretik puka e spika pro kosad, veratituv, dasevamog e bepenam e sienam lejenofa abinon bal dobatadinas filosopa.

Ya vono padobaton samo sak, va yeg alik igeton nemi okik ,,ma natal it oka" u teiko seku sluds viladik menas. I dobatadin veutik filosopa zanodatimadik: sakad valemodas duton dilo lu sakadem pukafilosopa.

Pukafilosop atimik, kel un tumyel 20id akodon sonemiki ,,fleki pukavik" (linguistic turn), bejafon vu votiks sekidi daseva lejenofa de mogs puka alik (l. ,,hupoteti hielas Sapir e Whorf"), jafami verata, daseva e nola medu kosad (,,pukapleds" hiela Ludwig Wittgenstein), modi, on kel plopoy ad dunon bosi yufu geb puka (John Langshaw Austin: ,,How to do things with words"; l. i pragmati), fluni mitirol puka in lejenof (l. samo vobi pukava vomimik), asi saki ot, kis binon ,,sinif".

Lu pukafilosopans veutikun dutoms hiel Gottlob Frege, hiel Charles S. Peirce, hiel George Edward Moore, hiel Bertrand Russell, hiel W. O. Quine e hiel Ludwig Wittgenstein. Keblunots veutik padunons fa tidabs hiela Ferdinand de Saussure (binodim), hiela Martin Heidegger (tumolog e nulavods), hiela Michel Foucault (spikidiletam) e hiela Jacques Derrida (posbinodim).

Filosop plagik

[redakon * redakon fonati]

Sudav e metasudav

[redakon * redakon fonati]

Sudav filosopik bumon stabu tikal metodis ad codon dunis, ed i codon onis demu motivs e seks onas. Sudav diston de sudofanomems vonaoloveik, kels teo budulons dunis seimik (dabinon ye i sudava nomigevik, kela zeil binalon in suk e stabukam nomas e voladas in valem lonofolas). Samo el Kant amotivom goldanomi sudofik da vol valik sevadiki as prinsip sudavik valemik medu Bud Verik oka:

,,Ai kondotolod teiko bai prinsip ut, tefu kel kanol otupo vilon, das ovedon lon valemik."
,,Ai kondotolod so, das oneodol un timul alik menofi e po ol it, e po votan alik, no teiko as med, ab id as zeil."

IMMANUEL KANT: Grundlegung zur Metaphysik der Sitten (= Stabam metafuda sudas), Akademie-Ausgabe Kant Werke IV, pads: 421, 429, 10-12.

Votaflano, sudav bepenamik bejafon fomalodis sudofik distofik dabinol e steifulon ad suemon e bepenon onis kuratiko. Stab sudava valemik binon Meta-sudav, kel dileton spiki do sudav e suemodis sudavik (,,gud", ,,bad", ,,dun").

Sudav duton lu donajafuds ut filosopa, kelis junu te nemodo pekrutons u pesakadabukons fa nolavs votik. Gu cced sevadik, das tefadim nezesudukon sudavi, sinif glofol onik logadon po daved ai distofikumol jafudasudavas (o.b. sanavasudav, nimasudav, nolavasudav, nunomavasudav), asi po jaf stitodas as Sudavacam Netik Deutana (= ,,Nationaler Ethikrat Deutschlands").

Sudavans flunilabik abinoms, bevu votikans, hiel Aristoteles, pikurans e stoikans, asi hiel Thomas Aquinas, hiel Immanuel Kant, hiel Jeremy Bentham, hiel John Stuart Mill, hiel Max Scheler, hiel Hans Jonas e hiel Karl-Otto Apel.

Gitafilosop

[redakon * redakon fonati]
Tiadapad lebuka: Leviathan hiela Thomas Hobbes, papubol un 1651. Koap Rega, labu sumbols namada voladik e lanofika, fomon oki me koaps reigabas modik.

Geb stedofik sudava patuvon in gitafilosop, kel binon leigupo bal stabajafudas gitanolavas. Stabu codam dunas as ,,gudiks" e ,,badiks", pabetikon sakis do git e gid, asi do seks nedema nomas sudofik e sudavikas. Kluliko gitafilosop sakon i do daved, stidam e legukam gita, do tefs vu ,,natagits" (a. s. gits mena) e ,,gits pelonol" (,,git siadimik"), asi do veutasokaleod gitanomas. Ans yegadas at pavestigons i fa filosop bolitik.

Gitafilosopans famik binoms hiel Hugo Grotius, hiel Niccolo Machiavelli, hiel Thomas Hobbes, hiel Hans Kelsen, hiel Gustav Radbruch, hiel H. L. A. Hart, hiel Niklas Luhmann, hiel Jurgen Habermas, hiel John Rawls, hiel Ronald Dworkin e hiel Robert Alexy.

Bolitafilosop

[redakon * redakon fonati]

Bolitafilosop u filosop bolitik, as gitafilosop, pakoupon gretadilo fa nolavs nilofik. Dils gretik bespikama filosopik jenons po gitanolav e po bolitanolav. Daved, leg e stabs Tata pavestigons fa tatateor. Bolitateor bejafon sakis tefu reigamod gudikun, tefs vu sifan e tat, dilam namadas, lon, dalab, sef e lib.

Keblunans veutik jafude at binoms, bevu tikans bolitik votik, hiel Platon, hiel Aristoteles, hiel Augustinus, hiel Marsilius di Padua, hiel Niccolo Machiavelli, hiel Thomas Hobbes, hiel John Locke, hiel Jean-Jacques Rousseau, hiel Immanuel Kant, hiel Karl Marx, hiel Mihail Bakunin, hiel Carl Schmitt, jiel Hannah Arendt, hiel Karl Popper e hiel Michel Foucault.

Jafuds nulikum

[redakon * redakon fonati]

Filosop tikala e seveda

[redakon * redakon fonati]

Do jafons me sakads vemo baldiks, filosop tikala e filosop seveda binons jafuds nog nuliks a yumols lu jafuds e nolavs nilofiks, soas sevedanolav e nevanolavs. Zanodu ons tuvoy sakis tefu natal tikala e seveda, tefs vu koap e lan, stof e tikal. I mog libavila, asi natal stadas tikala, ninada seveda e senalas (els qualia) pavestigons fa jafud at. Tuvoy is i codami sevedastadas distofik, bespikami sagata mekavik, dobati dientifa Ita e sakadi dabina mogik lailifa pos deadam.

Menav filosopik nuladik

[redakon * redakon fonati]

Menav filosopik nuladik vestigon natali mena, no as posod, ab as bidasot. Iba mens it bejafons oni, binon natalo okmedit, labu leigupo logam ninalik e plodik. Dabinamod mena pavestigon demolo nunis e lecedis nolavas valik.

Natal mena binon fulu lerats. Plad mena in leval, tefs vu kuliv e nat, tefs vu men it e menef, sakads genofa, rouls lofa e deada binons ans stabasakas menava filosopik. Va men binon ma natal oka gudik u badik, va mapet e lied binons dils zesudik dabina menik, va lif jenofo labon siamofi: i sakads valik at dutons lu jafud at. Vestigon i zesudis e fagis mena, soas okjenofukam, jafal, nitedal, namadivili e votanilof, pubod: lib e sienam Votana.

Panot: ,,Kiopao komobs-li? Kins binobs-li? Kiopio golobs-li?" (1897-98) hiela Paul Gauguin.

Filosopans veutik po sakads menavik avobols binoms hiel Thomas Aquinas, hiel Immanuel Kant, hiel Arthur Schopenhauer, hiel Friedrich Nietzsche, hiel Soren Kierkegaard, hiel Max Scheler, hiel Arnold Gehlen, hiel Ernst Cassirer, hiel Helmuth Plessner asi dabinimans valik.

Pato un dil telid tumyela 20id filosopans anik akrutons teorodis do natalapats valemik mena, vu kels samo (me kazets distik) hiel Michel Foucault e hiel Jurgen Habermas.

Muster filosopik

[redakon * redakon fonati]

Do binets musterik suvo akomons po vonaoloveikods filosopik vesudanik e lofudanik, suemod: ,,Muster filosopik" binon nog nulik. Soas el Philosophia perennis, sagon, das dabinons verats laidupik, necenol a valemo lonofols demu lejenof e men, ab votaflano kazeton, as julals musterik valik, buami bina anu-ed-is atimik, veuti logedama nenzeilik, diniti jafada e sinifi stabofik tefas vu dabin yegas e lol volada.

Po vobametod okik, muster filosopik golon etflanu sims tikala e kupalukon do sevs e sevamods belifoviks, ab i vuposodiko sagoviks a filosopiko bevoboviks. Temats cifik mustera filosopik binons vu votiks belifot nepubama teila vu kupedan e pakupedolos, kobukam taamas valik in God (el ,,coincidentia oppositorum"), mog balama mena e Lola (el ,,unio mystica") e kom godofikosa po men (,,scintilla animae").

Filosopans vesudanik alik, po kela tid binets musterik patuvons, binons hiel Plotinus, hiel Mastan: Eckhart, hiel Nicolaus se Cusa, hiel Jakob Bohme, hiel Gottfried Wilhelm Leibniz, hiel Blaise Pascal, hiel Baruch Spinoza, hiel Martin Heidegger, jiel Simone Weil e hiel Ken Wilber. Pro filosop neyuropik, bu val pro filosop lofudanik, muster labon vonaoloveiko rouli vemo veutiki. On mod patedik lovegolon love mieds filosopa asi rela, samo el zen, el yoga, sufim, kabaal e muster kritik.

  1. | Platon, Politeia 514a-520d. (Ad zeil veratik blofada ela Plato: dugaroul bolitik filosopanas po el polis, no nedoy kupalon is.)
  2. | Carl Friedrich von Weizsacker, Die Einheit der Natur (Balal Neta, 1971)
  3. | Smalot 35DK (vodem smalotas ela Herakleitos, ini Deutanapuk petradutol).
  4. | Immanuel Kant. Kritik der reinen Vernunft (Krut talakta rafinik), II 2 2
  5. | Martin Heidegger. 1935. Einfuhrung in die Metaphysik (Nudugot ad metafud).