Dark Mode

Predji na sadrzhaj

Windows 7

S Vikipedije, slobodne entsiklopedije
Windows 7
Verzija operativnog sistema Windows NT
Snimak ekrana Windows-a 7 koji prikazuje njegovu radnu povrshinu, traku zadataka, meni ,,Pochetak" i efekat stakla Windows-a aero
ProgramerMajkrosoft
Izvorni model
Pushten u
proizvodnju
22. jul 2009.; pre 16 godina (2009-07-22)[1]
Opshta
dostupnost
22. oktobar 2009.; pre 16 godina (2009-10-22)[2]
Najnovije izdanjeServisni paket 1 (6.1.7601) / 22. februar 2011.; pre 15 godina (2011-02-22)[3]
Metoda azhuriranjaWindows azhuriranje
PlatformeIA-32 i x86-64
Tip kernelakhibridan
Litsentsavlasnichki komertsijalni softver
PretkhodnikWindows Vista (2007)[4]
NaslednikWindows 8 (2012)
Status podrshke
Glavna podrshka zavrshena je 13. januara 2015. godine.[5][6]
Proshirena podrshka zavrshena je 14. januara 2020. godine (januar 2023. za verzije Profeshonal i Enterprajz, korisnitsi tshe morati da plate za bezbednosne ispravke).[5][6]
Instaliranje servisnog paketa 1 je potrebno da bi korisnitsi mogli da dobijaju azhuriranja i podrshku nakon 9. aprila 2013. godine.[5][6]
Korisnitsi sa verzijama Profeshonal i Enterprajz operativnog sistema Windows 7 moratshe da plate za bezbednosne ispravke do januara 2023. godine.

Windows 7 je operativni sistem za lichne rachunare koji je proizveo Majkrosoft kao deo poroditse operativnikh sistema Windows NT. Pushten je u proizvodnju 22. jula 2009. godine i postao opshtedostupan 22. oktobra 2009,[7] manje od tri godina nakon izdavanja svog pretkhodnika, Windows Viste. Istovremeno je izdat i odgovarajutshi server, Windows Server 2008 R2. Opshta podrshka za operativni sistem Windows 7 istekla je 14. januara 2020. godine.

Windows 7 je prvenstveno zamishljen da bude postepena nadogradnja za Microsoft Windows, sa namerom da adresira slabu kritichnu retseptsiju Windows Viste uz odrzhavanje kompatibilnosti khardvera i softvera. On je nastavio sa poboljshanjima na Windows Aeru (korisnichki interfejs uveden u operativni sistem Windows Vista) sa dodatkom redizajnirane trake zadataka koja omogutshava aplikatsijama da budu ,,zakachene" na njega i novikh funktsija za upravljanje prozorima. Druge nove funktsije su dodate u operativni sistem, ukljuchujutshi biblioteke, novi sistem za deljenje datoteka (Matichna grupa) i podrshku za unos vishestrukim dodirom. Dodat je i novi interfejs, Tsentar aktivnosti, koji pruzha pregled informatsija o bezbednosti i odrzhavanju sistema, a napravljena su i podeshavanja sistema Kontrole korisnichkog naloga u tsilju manje nametljivosti. Windows 7 je isporuchen i sa azhuriranim verzijama nekoliko aplikatsija-zalikha, ukljuchujutshi Internet Eksplorer 8, Windows Medija Plejer i Windows tsentar medija.

Za razliku od Windows Viste, Windows 7 je generalno bio pokhvaljen od strane kritichara, koji su smatrali da je operativni sistem znatno poboljshanje u odnosu na svog pretkhodnika zbog povetshanikh performansi, intuitivnijeg interfejsa (sa posebnom pokhvalom posvetshenom novoj tratsi zadataka), manjeg broja iskachutshikh prozora Kontrole korisnichkog naloga i drugikh poboljshanja koja su napravljena shirom platforme. On je bio veliki uspekh za Majkrosoft; chak i pre svog zvanichnog izdanja, prodaja pre narudzhbe za sedmitsu na onlajn-trgovtsu Amazon.com nadmashila je pretkhodne rekorde. Za samo shest mesetsi shirom sveta prodato je preko 100 miliona kopija, shto je do jula 2012. poraslo na preko 630 miliona litsentsi. U detsembru 2018. godine, 35,55% rachunara koji pokretshu operativni sistem Windows i dalje koriste Windows 7.[8]

Istorija razvoja

[uredi | uredi izvor]

Prvobitno, verzija Windows-a pod kodnim imenom ,,Blekom" bila je planirana kao naslednik Windows-a XP i Windows Servera 2003 u 2000. godini. Glavne funktsije koje su bile planirane za Blekom ukljuchuju naglasak na pretragu i upite podataka i napredni sistem za skladishtenje pod imenom WinFS koji omogutshava takve stsenarije. Medjutim, u medjuvremenu, manje izdanje, pod kodnim imenom ,,Longkhorn", najavljeno je za 2003. godinu, shto je odlagalo razvoj Blekoma.[9] Sredinom 2003. godine, Longkhorn je stekao neke od funktsija koje su prvobitno bile namenjene za Blekom. Nakon tri velike epidemije malvera-tsrva -- Blaster, Nachi i Sobig -- eksploatisane su pukotine u operativnim sistemima Windows u kratkom vremenskom periodu u avgustu 2003. godine,[10] Majkrosoft je promenio svoje razvojne prioritete, stavljajutshi neke od glavnikh Longkhornovikh razvojnikh radova na chekanje dok je razvijao nove servisne pakete za Windows XP i Windows Server 2003. Razvoj Longkhorna (Windows viste) je ponovo pokrenut, i tako odlozhen, u avgustu 2004. godine. Odredjene funktsije su izbachene iz Longkhorna.[11] Blekom je preimenovan u Vijena pochetkom 2006. godine.[12]

Kada je objavljen, Windows Vista je kritikovan zbog dugog vremena razvoja, problema sa performansama, nekompatibilnosti sa postojetshim khardverom i softverom pri pokretanju, promena koje utichu na kompatibilnost nekikh rachunarskikh igara i nejasnikh uverenja od strane Majkrosofta da tshe odredjeni rachunari koji isporuchuju XP pre lansiranja biti ,,sposobni da pokretshu Vistu" (shto je dovelo do tuzhbe za klasnu aktsiju), izmedju ostalikh kritika. Kao takvo, usvajanje Viste u odnosu na XP ostalo je slabo.[13][14][15] U julu 2007. godine, shest mesetsi nakon javnog izdanja Viste, objavljeno je da tshe sledetsha verzija Windows-a biti pod kodnim imenom Windows 7, sa planovima za konachno izdanje u roku od tri godine.[16][17] Bil Gejts je u intervjuu za Njuzvik predlozhio da Windows 7 bude ,,orijentisaniji na korisnika".[18] Gejts je kasnije rekao da tshe se Windows 7 fokusirati i na poboljshanja performansi.[19] Stiven Sinofski je kasnije proshirio ovu temu, objashnjavajutshi u blogu Endzhinering Windows 7 da kompanija koristi razne nove alatke za pratshenje kako bi izmerila performanse mnogikh oblasti operativnog sistema na neprekidnoj osnovi, da bi pomogla u lotsiranju neefikasne kodne putanje i sprechavanju nazatka performansi.[20] Vishi potpredsednik Bil Vet izjavio je da korisnitsi Windows viste koji prelaze na Windows 7 netshe naitshi na probleme sa kompatibilnoshtshu uredjaja sa kojima su se susreli prilikom prelaska sa Windows-a XP.[21] Protsenjuje se da je na Windows-u 7 radilo oko 1.000 programera. Oni su uglavnom bili podeljeni na ,,jezgro operativnog sistema" i ,,iskustvo Windows klijenta", a zauzvrat su organizovani u 25 timova od oko 40 programera u proseku.[22]

U oktobru 2008, objavljeno je da tshe Windows 7 biti i zvanichno ime operativnog sistema.[23][24] Doshlo je do zabune oko imenovanja proizvoda Windows 7[25] jer je verzioniranje kao 6.1 ukazivalo na slichnu izgradnju kao Vista i povetshalo kompatibilnost sa aplikatsijama koje samo proveravaju glavne brojeve verzija, slichno kao shto Windows 2000 i Windows XP imaju brojeve verzija 5.x.[26] Prvo spoljashnje izdanje za Majkrosoftove partnere stiglo je u januaru 2008. sa Majlstounom 1, izgradnjom 6519.[27] Govoretshi o Windows-u 7, 16. oktobra 2008. godine, direktor Majkrosofta Stiv Balmer potvrdio je kompatibilnost izmedju Windows viste i Windows-a 7, ukazujutshi na to da tshe Windows 7 biti preradjena verzija Windows viste.[28]

Na KPP-u 2008. godine, Majkrosoft je demonstrirao Windows 7 sa svojom prepravljenom trakom zadataka.[29] Dana 27. detsembra 2008, beta verzija Windows-a 7 je protsurela na internet putem Bit torenta.[30] Prema testu performansi ZDNet-a,[31] Beta verzija Windows-a 7 je pobedila i Windows XP i Vistu u nekoliko kljuchnikh oblasti, ukljuchujutshi vreme pokretanja i iskljuchivanja i rad sa datotekama, kao shto je uchitavanje dokumenata. U ostalim podruchjima nije pobedila XP, ukljuchujutshi PC Pro merila za tipichne kantselarijske aktivnosti i uredjivanje video-snimaka, koji su ostali identichni Visti, a sporiji od XPa.[32] Dana 7. januara 2009, x64 verzija beta verzije Windows-a 7 (izgradnja 7000) protsurela na veb, a neki torenti su zarazheni trojantsem.[33][34] Na SPE-u 2009. godine, direktor Majkrosofta Stiv Balmer izjavio je da je beta verzija Windows-a 7, izgradnja 7000, dostupna za preuzimanje pretplatnitsima MSDN-a i TechNet-a u formatu ISO slike.[35]

Kandidat za izdanje, izgradnja 7100, postala je dostupna za pretplatnike MSDN-a i TechNet-a, kao i uchesnitsima Konekt programa 30. aprila 2009. godine. Dana 5. maja 2009. godine, postala je dostupna shiroj javnosti, iako je takodje bila protsurela na internet putem Bit torenta.[36] Kandidat za izdanje bio je dostupan na pet jezika i istekao je 1. juna 2010. godine, sa iskljuchivanjima svakikh dva sata pochevshi od 1. marta 2010. godine.[37] Majkrosoft je izjavio da tshe Windows 7 biti pushten u javnost 22. oktobra 2009. godine. On je izdao Windows 7 pretplatnitsima MSDN-a i Technet-a 6. avgusta 2009, u 10:00 PDT.[38] Majkrosoft je najavio da je Windows 7, zajedno sa Windows Serverom 2008 R2, pushten u proizvodnju 22. jula 2009. godine. Verzija Windows-a 7 pushtena u proizvodnju je izgradnja 77600.16385.090713-1255, koja je kompajlirana 13. jula 2009. i proglashena je konachnom verzijom pushtenom u proizvodnju nakon shto je interno proshla sve testove Majkrosofta.[39]

Promotsija i pochetak prodaje

[uredi | uredi izvor]

Konachna verzija operativnog sistema Windows 7 se u Srbiji,kao i u ostatku sveta zvanichno pojavila 22. oktobra 2009. godine. Tog, ali i narednikh dana, u Srbiji su partneri kompanije Majkrosoft pripremili razne aktsije,medju kojima su bili kupovina kompletnog rachunara,gde je kupats platshao samo litsentsu za Windows 7 dok je khardver bio "besplatan" , poklanjanje 30 mobilnikh telefona kuptsima Windows 7 rachunara, dok su kod ostalikh partnera aktsije uglavnom bile vezane za promotivnu senu ovog operativnog sistema.[40]

Khardver

[uredi | uredi izvor]

Prilikom najavljivanja i zvanichnog pushtanja u prodaju operativnog sistema Windows 7, postojala je bojazan da bi on mogao da prodje kao i njegov pretkhodnik, Windows Vista. Razlog je u tome shto khardver i dalje nije bio jacha strana ovog operativnog sistema,odnosno da je za potpunu funktsionalnost i svakodnevni rad bilo potrebno kupiti novu konfiguratsiju ili nadograditi postojetshu. Khardverska zakhtevnost je svakako bila vetsha od pretkhodnikh operativnikh sistema, shto je znachilo dodatna ulaganja u rachunar.

Funktsije

[uredi | uredi izvor]

Nove i promenjene

[uredi | uredi izvor]

Medju novim funktsijama Windows-a 7 su napredak u prepoznavanju dodira i rukopisa,[41] podrshka za virtuelne chvrste diskove,[42] poboljshane performanse na vishejezgarnim protsesorima,[43][44][45][46] poboljshane performanse pokretanja, Direktan pristup i poboljshanja jezgra. Windows 7 dodaje podrshku za sisteme koji koriste vishe kheterogenikh grafichkikh kartitsa razlichitikh proizvodjacha (Kheterogeni vishestruki adapter),[47] novu verziju programa Windows tsentar medija,[48] gadzhet za Windows tsentar medija, poboljshane medijske funktsije, XPS paket potrepshtina,[49] Windows pauershel[50] i redizajnirani Kalkulator sa visherednom sposobnoshtshu, ukljuchujutshi rezhim za programere i rezhim statistika, zajedno sa konverzijom jedinitsa za duzhinu, tezhinu, temperaturu i nekoliko drugikh.[51] Mnoge nove stavke su dodate u Kontrolnu tablu, ukljuchujutshi Shtimer teksta Klirtajp,[52] Charobnjak za kalibratsiju boja ekrana,[53] gadzheti, oporavak, reshavanje problema, Tsentar radnikh prostora, lokatsija i drugi senzori, Upravljach akreditivima, biometrijski uredjaji, sistemske ikone, kao i prikaz.[54] Windows tsentar za bezbednost preimenovan je u Windows tsentar aktivnosti (Windows tsentar ispravnosti i Windows tsentar za reshenja u ranijim izgradnjama), shto obukhvata i bezbednost i odrzhavanje rachunara. Redibust na 32-bitnim izdanjima sada podrzhava do 256 gigabajta dodatne dodele. Windows 7 podrzhava i slike u formatu RAW dodavanjem dekodera omogutshenikh Windows komponentom slikanja, koji omogutshavaju sirove slichitse slika, pregled i prikaz metapodataka u Windows Exploreru, kao i prikaz u punoj velichini i projektsije slajdova u Windows prikazivachu fotografija i Windows tsentru medija.[55] Windows 7 ima i osnovnog klijenta TFTP-a sa mogutshnoshtshu prenosa datoteka na server TFTP-a ili sa njega.[56]

Slichitse uzhivo u Windows-u 7, prikazuju kartitse Internet eksplorera 11.
Podrazumevana traka zadataka Windows-a 7.

Traka zadataka je videla najvetshe vizuelne promene, gde je stara traka sa alatkama Brzo pokretanje zamenjena mogutshnoshtshu kachenja aplikatsija na traku zadataka. Dugmad za zakachene aplikatsije su integrisane sa dugmadima zadataka. Ove dugmadi omogutshavaju i skochne spiskove za dozvolu lakog pristupa uobichajenim zadatsima.[57] Prepravljena traka zadataka takodje omogutshava ponovno redjanje dugmadi na njoj. Desno od sistemskog sata nalazi se malo pravougaono dugme koji sluzhi kao ikona Prikazhi radnu povrshinu. Podrazumevano, postavljanje pokazivacha misha preko ovog dugmeta chini sve vidljive prozore providnim za brz pogled na radnu povrshinu.[58] Na ekranima osetljivim na dodir, kao shto su ekrani na dodir, tablet rachunari itd., ovo dugme je malo shire (8 piksela) kako bi se prilagodilo pritisku prsta.[59] Klikom na ovo dugme, umanjuju se svi prozori, a ponovnim klikom na njega vratshaju se u prvobitno stanje.

Upravljanje prozorima u Windows-u 7 ima nekoliko novikh funktsija: Kachenje umanjuje prozor kada se dovuche pri vrkh ekrana.[60] Prevlachenje prozora na levu ili desnu ivitsu ekrana omogutshava korisnitsima da zakache softverske prozore na obe strane ekrana, tako da prozori zauzimaju po polovinu ekrana. Kada korisnik pomera prozore koji su zakacheni ili umanjeni pomotshu Kachenja, sistem vratsha pretkhodno stanje. Funktsije kachenja se mogu aktivirati i pomotshu tasterskikh prechitsa. Kachenje skriva sve neaktivne prozore kada se naslovna traka aktivnog prozora brzo vuche napred-nazad (metaforichki protrese).

Prozor tsentra aktivnosti, prikazuje da nema otkrivenikh problema
Kada se klikne na zastavitsu Tsentra aktivnosti, on navodi sva pitanja vezana za bezbednost i odrzhavanje u malom iskachutshem prozoru

Windows 7 sadrzhi 13 dodatnikh zvuchnikh shema, pod imenom Popodne, Kaligrafija, Karakteri, Panorama grada, Delta, Festival, Bashta, Nasledje, Pejzazh, Pokvareno, Raga, Savana i Sonata.[61] Pik, Tavla i Dama na internetu, koji su uklonjeni iz Windows viste, vratsheni su sa Windows-om 7. Korisnitsi mogu da onemogutshe ili prilagodjavaju mnogo vishe komponenti Windows-a nego shto je to bilo mogutshe u Windows visti. Nove dopune ove liste komponenti obukhvataju Internet eksplorer 8, Windows reproduktor medija 12, Windows tsentar medija, Windows pretragu i Windows platformu gadzheta.[62]

Nova verzija Majkrosoft virtuelnog rachunara, nedavno preimenovana u Windows virtuelni rachunar, dostupna je za izdanja Windows-a 7 -- Profeshonal, Enterprajz i Altimat.[63] Omogutshava pokretanje vishe Windows okruzhenja na istoj mashini, ukljuchujutshi Rezhim Windows-a XP. Rezhim Windows-a XP pokretshe Windows XP u virtuelnoj mashini i prikazuje aplikatsije unutar zasebnikh prozora na radnoj povrshini Windows-a 7.[64] Shtavishe, Windows 7 podrzhava postavljanje virtuelnog chvrstog diska (VChD ili VHD) kao normalnog skladishtenja podataka, a pokretach sistema isporuchen sa Windows-om 7 mozhe pokrenuti Windows sistem sa VChD-a; medjutim, ova mogutshnost je dostupna samo u izdanjima Enterprajz i Altimat.[trazhi se izvor] Protokol za udaljenu radnu povrshinu (PURP ili RDP) Windows-a 7 je poboljshan kako bi podrzhao multimedijalne aplikatsije u realnom vremenu, ukljuchujutshi video-reproduktsiju i 3D igre, chime se omogutshava korishtshenje Direkt eksa 10 u okruzhenjima udaljene radne povrshine.[65] Tri ogranichenja aplikatsija, koja su pretkhodno bila prisutna u Windows Visti i Windows-u XP starter izdanju, uklonjena su iz Windows-a 7.[66] Sva izdanja obukhvataju neke nove i poboljshane funktsije, kao shto su Windows pretraga, bezbednosne funktsije i neke nove funktsije za Windows 7, nastale unutar Viste. Optsionalno ,,Bit loker shifrovanje disk jedinitsa" ukljucheno je u Windows 7 altimat i enterprajz. Windows zashtitnik je ukljuchen; Antivirusni softver Majkrosoft bezbednosne potrepshtine je besplatan za preuzimanje. Sva izdanja obukhvataju Kopiranje u sentsi, koje svakodnevno koristi Oporavak sistema za automatsko chuvanje ,,pretkhodne verzije" korisnichkikh datoteka koje su promenjene.[67] Poboljshana je i Rezervna kopija i vratshanje,[68][69] a Windows okruzhenje za oporavak -- koje je podrazumevano instalirano -- zamenjuje optsionalnu Konzolu za oporavak Windows-a XP.[70]

Novi sistem poznat kao ,,Biblioteke" dodat je za upravljanje datotekama; korisnitsi mogu da skupljaju datoteke iz vishe fastsikli u ,,Biblioteku". Po podrazumevanom, napravljene su biblioteke za kategorije kao shto su Dokumenti, Slike, Muzika i Video-snimtsi, koje se sastoje od lichne fastsikle korisnika i fastsikle Javno za svaku od njikh. Sistem se takodje koristi kao deo novog kutshnog mrezhnog sistema poznatog kao Matichna grupa; uredjaji se dodaju na mrezhu lozinkom, te se datoteke i fastsikle mogu deliti sa svim uredjajima u matichnoj grupi ili sa odredjenim korisnitsima. Podrazumevane biblioteke, zajedno sa shtampachima, dele se po podrazumevanom, lichna fastsikla postavljena je na pristup samo za chitanje drugim korisnitsima, a fastsikli Javno mozhe da pristupi svako.[71][72]

Windows 7 obukhvata poboljshanu podrshku za globalizatsiju kroz novi API za proshirene lingvistichke usluge[73] kako bi pruzhio vishejezichnu podrshku (posebno u izdanjima Altimat i Enterprajz). Majkrosoft je takodje primenio bolju podrshku za SSD,[74] ukljuchujutshi novu TRIM komandu, a Windows 7 je u mogutshnosti da identifikuje SSD jedinstveno. Osnovna podrshka za USB 3.0 nije ukljuchena zbog kashnjenja u finalizatsiji standarda.[75] Na WinHEC-u 2008. godine, Majkrosoft je najavio da tshe dubina boja od 30-bita i 48-bita biti podrzhana u Windows-u 7, zajedno sa shirokom paletom boja scRGB (koja se za HDMI 1.3 mozhe pretvoriti i izvesti u xvYCC). Video-rezhimi podrzhani u Windows-u 7 su 16-bitni sRGB, 24-bitni sRGB, 30-bitni sRGB, 30-bitni sa proshirenom paletom boja sRGB i 48-bitni scRGB.[76][77]

Za programere, Windows 7 obukhvata novi mrezhni API sa podrshkom za izgradnju veb-usluga zasnovanikh na SOAP-u u izvornom kodu (za razliku od WCF veb-usluga zasnovanikh na .NET-u),[78] nove funktsije za pojednostavljanje razvoja instalatsijskikh paketa i skratshivanja vremena instalatsije aplikatsije.[79] Windows 7, po podrazumevanom, generishe manje odziva Kontrole korisnichkog naloga (KKN) jer omogutshava da digitalno potpisane Windows komponente dobiju povishene privilegije bez odziva. Korisnitsi sada mogu da podese nivo na kojem KKN radi pomotshu klizne skale.[80]

Uklonjene

[uredi | uredi izvor]

Odredjene mogutshnosti i programi koji su bili deo Windows Viste vishe nisu prisutni ili su promenjeni, shto je rezultiralo uklanjanjem odredjenikh funktsionalnosti; to ukljuchuje klasichni korisnichki interfejs menija ,,Pochetak", neke funktsije trake zadataka, funktsije Windows ekplorera, funktsije Windows reproduktora medija, dodatke Windows altimata, dugme ,,Pretraga" i Ink bol. Chetiri aplikatsije koje dolaze u paketu sa Windows vistom -- Windows galerija fotografija, Windows tvorats filmova, Windows kalendar i Windows poshta -- nisu ukljuchene u Windows 7 i zamenjene su verzijama Windows uzhivo brenda kao deo paketa Windows uzhivo potrepshtina.[81][82]

Referentse

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ LeBlanc, Brandon (22. 7. 2009). ,,Windows 7 Has Been Released to Manufacturing". Windows Experience Blog. Microsoft.
  2. ^ LeBlanc, Brandon (22. 10. 2009). ,,Windows 7 Arrives Today With New Offers, New PCs, And More!". Windows Experience Blog. Microsoft.
  3. ^ LeBlanc, Brandon (9. 2. 2011). ,,Announcing Availability of Windows 7 and Windows Server 2008 R2 SP1". Windows Experience Blog. Microsoft.
  4. ^ Thadani, Rahul (6. 9. 2010). ,,Windows 7 System Requirements". Buzzle. Arkhivirano iz originala 6. 7. 2017. g. Pristupljeno 27. 2. 2014.
  5. ^ a b v ,,Microsoft Support Lifecycle". Support. Microsoft. Pristupljeno 20. 2. 2012.
  6. ^ a b v Rose, Stephen L (14. 2. 2013). ,,Windows 7 RTM End Of Support Is Right Around The Corner". Springboard Series Blog. Microsoft. Arkhivirano iz originala 2. 5. 2013. g. Pristupljeno 27. 3. 2013.
  7. ^ ,,Windows 7 and Windows Server 2008 R2 Timelines Shared at Computex". News Center. Microsoft. 2. 6. 2009. Arkhivirano iz originala 6. 6. 2009. g. Pristupljeno 3. 6. 2009.
  8. ^ ,,Desktop Windows Version Market Share Worldwide". StatCounter Global Stats (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 12. 2018.
  9. ^ Lettice, John (24. 10. 2001). ,,Gates confirms Windows Longhorn for 2003". The Register. Pristupljeno 5. 3. 2008.
  10. ^ Goodwin, Bill (15. 8. 2003). ,,Businesses are left reeling after a triple strike by Blaster, Nachi and the Sobig virus". Computer Weekly. TechTarget. Pristupljeno 20. 3. 2016.
  11. ^ Bishop, Todd (28. 8. 2004). ,,Microsoft cuts key Longhorn feature". Seattle Post-Intelligencer. Hearst Corporation. Pristupljeno 25. 3. 2009.
  12. ^ Thurrott, Paul (14. 2. 2007). ,,Windows ,,7" FAQ". SuperSite for Windows. Penton Media. Arkhivirano iz originala 30. 4. 2011. g. Pristupljeno 5. 1. 2008.
  13. ^ ,,They Criticized Vista. And They Should Know". The New York Times. Pristupljeno 22. 3. 2014.
  14. ^ ,,The 15 Biggest Tech Disappointments of 2007". PC World. IDG. Arkhivirano iz originala 09. 04. 2014. g. Pristupljeno 22. 3. 2014.
  15. ^ ,,Vista Resistance: Why XP Is Still So Strong". PC World. IDG. Arkhivirano iz originala 09. 04. 2014. g. Pristupljeno 22. 3. 2014.
  16. ^ Foley, Mary J (20. 7. 2007). ,,Windows Seven: Think 2010". ZDNet. Pristupljeno 19. 9. 2007.
  17. ^ ,,Next version of Windows: Call it 7". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 22. 3. 2014.
  18. ^ Levy, Steven (3. 2. 2007). ,,Bill Gates on Vista and Apple's 'Lying' Ads". Newsweek. Arkhivirano iz originala 31. 3. 2007. g.
  19. ^ Gates, Bill (7. 5. 2007). ,,Bill Gates: Japan--Windows Digital Lifestyle Consortium". News Center. Tokyo, Japan: Microsoft.
  20. ^ Sinofsky, Steven (15. 12. 2008). ,,Continuing our discussion on performance". Engineering Windows 7. Microsoft. Pristupljeno 18. 12. 2008.
  21. ^ Oiaga, Marius (24. 6. 2008). ,,Windows 7 Will Not Inherit the Incompatibility Issues of Vista".
  22. ^ Sinovsky, Steven (18. 8. 2008). ,,The Windows 7 Team". Engineering Windows 7. Microsoft. Pristupljeno 9. 12. 2009.
  23. ^ Fried, Ina (13. 10. 2008). ,,Microsoft makes Windows 7 name final". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 13. 10. 2008.
  24. ^ ,,For Microsoft's Windows, 7th time's a charm". CBC News. oktobar 2008. Pristupljeno 27. 10. 2008.
  25. ^ Castle, Alex (15. 10. 2008). ,,Microsoft Justifies Its Windows 7 Naming Decision". Maximum PC. Future US. Pristupljeno 18. 11. 2009.
  26. ^ ,,Why Call it Windows 7?". worldstart.com. Arkhivirano iz originala 18. 10. 2009. g. Pristupljeno 20. 11. 2009.
  27. ^ Cunningham, Ian (3. 12. 2008). ,,Windows 7 Build Numbers". Arkhivirano iz originala 08. 03. 2009. g. Pristupljeno 04. 01. 2019.
  28. ^ Dignan, Larry (oktobar 2008). ,,Ballmer: It's ok to wait until Windows 7; Yahoo still 'makes sense'; Google Apps 'primitive'". Arkhivirano iz originala 17. 10. 2008. g. Pristupljeno 17. 10. 2008.
  29. ^ Nash, Mike (28. 10. 2008). ,,Windows 7 Unveiled Today at PDC 2008". Windows Experience Blog. Microsoft. Arkhivirano iz originala 1. 11. 2008. g. Pristupljeno 11. 11. 2008.
  30. ^ ,,Windows 7 Beta 1 Leaked". OSNews.com. Pristupljeno 25. 5. 2009.
  31. ^ Kingsley-Hughes, Adrian (1. 1. 2009). ,,Windows 7 beta 1 performance - How does the OS compare to Vista and XP?". ZDNet. CBS Interactive. Arkhivirano iz originala 5. 1. 2009. g. Pristupljeno 25. 5. 2009.
  32. ^ Graham-Smith, Darien (januar 2009). ,,Follow-up: Benchmarking Windows 7". Pristupljeno 29. 1. 2009.
  33. ^ ,,Leaked Windows 7 RC torrents infected with trojan". SlashGear.
  34. ^ Pennington, Kenneth (januar 2009). ,,Windows 7 64-Bit Beta Hits the Web". Arkhivirano iz originala 21. 1. 2009. g. Pristupljeno 7. 1. 2009.
  35. ^ Johnson, Bobbie (8. 1. 2009). ,,CES: Steve Ballmer unveils Microsoft's Windows 7 | Technology | guardian.co.uk". The Guardian. London. Pristupljeno 25. 5. 2009.
  36. ^ Miller, Paul (24. 4. 2009). ,,Windows 7 RC 7100 making its way to OEMs, a torrent tracker near you". Engadget. Aol. Pristupljeno 25. 5. 2009.
  37. ^ ,,Windows 7 Release Candidate Customer Preview Program". Microsoft.com. Microsoft. Pristupljeno 5. 5. 2009.
  38. ^ ,,When Will You Get Windows 7 RTM?". The Windows Blog.
  39. ^ LeBlanc, Brandon. ,,Windows 7 Has Been Released to Manufacturing". The Windows blog. Microsoft. Arkhivirano iz originala 27. 2. 2014. g.
  40. ^ Gasic, Voja (2009-10-22). ,,Microsoft: Windows 7 u prodavnicama". PC Press (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-06-30.
  41. ^ ,,What's New in Handwriting Recognition". microsoft.com. Microsoft.
  42. ^ ,,Windows 7's support of VHD is all about backwards compatibility". winsupersite.com. Arkhivirano iz originala 29. 1. 2013. g. Pristupljeno 7. 1. 2013.
  43. ^ ,,Windows 7 Takes More Advantage of Multi-Core CPUs - Windows 7". Windowsvienna.com. Arkhivirano iz originala 3. 5. 2009. g. Pristupljeno 25. 5. 2009.
  44. ^ ,,Windows 7 to get parallel-processing tweaks | All about Microsoft". blogs.zdnet.com. ZDNet.com. 30. 9. 2008. Arkhivirano iz originala 1. 2. 2009. g. Pristupljeno 25. 5. 2009.
  45. ^ ,,Windows 7 to get parallel-processing tweaks". PC Tips/pctipsbox.com. 5. 10. 2008. Arkhivirano iz originala 15. 4. 2009. g. Pristupljeno 25. 5. 2009.
  46. ^ ,,Window 7 Enters Parallel Universe". Stunning Mesh. Meks. 13. 2. 2017.
  47. ^ ,,Tech ARP -3D Gaming Advances In Microsoft Windows 7 Rev. 2.0". Arkhivirano iz originala 26. 9. 2009. g.
  48. ^ Gruener, Wolfgang (16. 1. 2008). ,,Windows Vista successor scheduled for a H2 2009 release?". TG Daily. Arkhivirano iz originala 18. 1. 2008. g. Pristupljeno 27. 1. 2008.
  49. ^ ,,Microsoft XPS". prepressure.com.
  50. ^ ,,What's New in Windows PowerShell". microsoft.com. Microsoft.
  51. ^ ,,Seven Windows 7 Calculator features you may not know about". CNET. CBS Interactive.
  52. ^ ,,MSDN Blogs". msdn.com. Microsoft. Arkhivirano iz originala 18. 12. 2012. g. Pristupljeno 5. 1. 2019.
  53. ^ Laurie, Vic. ,,Wizard to Adjust the Display Colors in Windows 7". techsupportalert.com. Arkhivirano iz originala 05. 07. 2015. g. Pristupljeno 05. 01. 2019.
  54. ^ ,,Screenshots from a blogger with Windows 7 M1". ThinkNext.net. Arkhivirano iz originala 30. 1. 2008. g.
  55. ^ ,,How to add Mac-like RAW image support to Windows 7, Vista, XP". downloadsquad.com. 21. 10. 2009. Arkhivirano iz originala 24. 10. 2009. g.
  56. ^ Jessica, Parker. ,,TFTP Client Install for Windows 7". PCWDLD.com. Pristupljeno 21. 1. 2016.
  57. ^ ,,Windows 7 User Interface - The Superbar (Enhanced Taskbar)". Softpedia. novembar 2008. Pristupljeno 12. 11. 2008.
  58. ^ Muchmore, Michael (28. 10. 2009). ,,7 Things I'll Miss about Vista--And 7 I Definitely Won't". PC Magazine. Pristupljeno 6. 3. 2016.
  59. ^ ,,Touching Windows 7". Engineering Windows 7 Blog. Microsoft. 25. 3. 2009.
  60. ^ Sinofsky, Steven (17. 3. 2009). ,,Engineering Windows 7 : Designing Aero Snap". Microsoft Development Network. Microsoft. Pristupljeno 8. 6. 2009.
  61. ^ Thurrott, Paul (8. 3. 2009). ,,Windows 7 Build 7048 Notes". Paul Thurrott's SuperSite for Windows. Arkhivirano iz originala 13. 4. 2009. g. Pristupljeno 24. 4. 2009.
  62. ^ ,,Beta to RC Changes -- Turning Windows Features On or Off".
  63. ^ ,,Windows Virtual PC". Microsoft. Arkhivirano iz originala 3. 5. 2009. g. Pristupljeno 6. 5. 2009.
  64. ^ ,,Windows XP Mode for Windows 7 brochure" (PDF). Microsoft. Arkhivirano iz originala (PDF) 25. 8. 2016. g. Pristupljeno 6. 5. 2009.
  65. ^ ,,Windows 7 Presentation Virtualization: Graphics Remoting (RDP) Today and Tomorrow". Microsoft. Pristupljeno 16. 9. 2016.
  66. ^ ,,Let's talk about Windows 7 Starter". Windows Team Blog. Microsoft. 29. 5. 2009. Pristupljeno 29. 5. 2009.
  67. ^ ,,A Guide to Windows Vista Backup Technologies". Microsoft.
  68. ^ ,,Backup and Restore (Windows 7)". Microsoft.
  69. ^ ,,Create and Use a Virtual Hard Disk on Windows 7". Microsoft.
  70. ^ Soperus, Marcus (9. 8. 2009). ,,Windows 7 Feature Focus: Recovery Environment". Maximum PC. Future US. Pristupljeno 20. 3. 2016.
  71. ^ ,,Windows 7 HomeGroup: Networking Made Easy". PC Magazine. Pristupljeno 2. 1. 2013.
  72. ^ LeBlanc, Brandon (28. 10. 2008). ,,How Libraries & HomeGroup Work Together in Windows 7". Windows Team Blog. Microsoft. Arkhivirano iz originala 2. 11. 2008. g. Pristupljeno 11. 11. 2008.
  73. ^ ,,Windows 7: Writing World-Ready Applications". PDC 2008. 2008. Pristupljeno 26. 9. 2008.
  74. ^ ,,Support and Q&A for Solid-State Drives". Engineering Windows 7. Microsoft. 5. 5. 2009. Pristupljeno 9. 5. 2009.
  75. ^ Crothers, Brooke (6. 11. 2008). ,,Microsoft describes USB 3.0 delays". CNET. CBS Interactive. Arkhivirano iz originala 26. 04. 2011. g. Pristupljeno 13. 11. 2008.
  76. ^ ,,WinHEC 2008 GRA-583: Display Technologies". Microsoft. 6. 11. 2008. Arkhivirano iz originala (Office Open XML Presentation) 27. 12. 2008. g. Pristupljeno 4. 12. 2008.
  77. ^ ,,Windows 7 High Color Support". Softpedia. 26. 11. 2008. Arkhivirano iz originala 21. 02. 2009. g. Pristupljeno 5. 12. 2008.
  78. ^ ,,Windows 7: Web Services in Native Code". PDC 2008. 2008. Pristupljeno 26. 9. 2008.
  79. ^ ,,Windows 7: Deploying Your Application with Windows Installer (MSI) and ClickOnce". PDC 2008. 2008. Pristupljeno 26. 9. 2008.
  80. ^ ,,Opinion: Windows 7's UAC is a broken mess; mend it or end it". Ars Technica. Pristupljeno 22. 3. 2014.
  81. ^ LeBlance, Brandon (28. 10. 2008). ,,The Complete Windows Experience - Windows 7 + Windows Live". Windows Team Blog. Microsoft. Arkhivirano iz originala 22. 01. 2009. g. Pristupljeno 11. 11. 2008.
  82. ^ Bort, Julie (23. 9. 2008). ,,E-mail, photos, movie making will not be included in Windows 7". Networkworld. The Microsoft Update. IDG. Pristupljeno 24. 7. 2013.

Spoljashnje veze

[uredi | uredi izvor]
Windows 7 na srodnim projektima Vikipedije:
Mediji na Ostavi
Podatsi na Vikipodatsima