Datoteka
- Afrikaans
- l`rby@
- ldrj@
- Asturianu
- Az@rbaycanca
- toerkhjh
- Belaruskaia (tarashkevitsa)
- Belaruskaia
- B'lgarski
- baaNlaa
- Brezhoneg
- Bosanski
- Catala
- khwrdy
- Cestina
- Chavashla
- Dansk
- Deutsch
- Ellenika
- English
- Esperanto
- Espanol
- Eesti
- Euskara
- frsy
- Suomi
- Francais
- Frysk
- Galego
- `bryt
- hindii
- Hrvatski
- Magyar
- Hayeren
- Interlingua
- Bahasa Indonesia
- Ido
- Islenska
- Italiano
- Ri Ben Yu
- K'azak'sha
- hangugeo
- Komi
- Latina
- Lombard
- Lingala
- Lietuviu
- Latviesu
- Malagasy
- Olyk marii
- Makedonski
- mlyaallN
- Bahasa Melayu
- Mirandes
- Nederlands
- Norsk nynorsk
- Norsk bokmal
- Polski
- Portugues
- Runa Simi
- Romana
- Russkii
- Sakha tyla
- Sardu
- Simple English
- Slovencina
- Slovenscina
- ChiShona
- Shqip
- Srpski / srpski
- Svenska
- Kiswahili
- tmilll
- Toch'iki
- aithy
- Turkce
- Ukrayins'ka
- O`zbekcha / uzbekcha
- Veneto
- Tieng Viet
- Wolof
- Wu Yu
- yyidySH
- Yue Yu
- Zhong Wen
Datoteka ili fajl (engleski: file) je strukturirani sastav podataka koji su sadrzajno usko povezani i koji se nalaze na internom (npr. hard disku) ili eksternom (npr. DVD) mediju za memorisanje. Podaci memorisani u datotekama opstaju i nakon prestanka rada odredenog programa kojem pripadaju i nazivaju se persistentni podaci (engleski: persistance, sto znaci odrzano, postojano).
Datoteke se u skoro svim operativnim sistemima odrzavaju putem filesystem-a. Datotecni sistemi regulisu pristup harddisku, memoriji, mrezi i specijalnim datotekama. Kod vecine operativnih sistema, sadrzaj jedne datoteke je obicno jednodimenzionalni red bajta (engleski: byte), dakle cijelih brojeva izmedu 0 i 255. Tek korisnik datoteke ili sam operativni sistem intepretiraju ove brojcane redove kao tekst, program ili sliku.
Datotecni sistem ureduje pored direktorija sa datotekama i gore opisanim sadrzajem datoteka i atribute datoteka. Atributima pripadaju tip datoteke, velicina datoteke (broj bajta u datoteci), regulisanje prava za pisanje i citanje datoteke, datum nastanka, datum zadnjeg pristupa i datum zadnjih promjena datoteke. U zavisnosti od operativnog sistema moguci su i dodatni atributi.
U datotekama primjenjeni znakovi zavise od datotecnog sistema, operativnog sistema i postavljenih jezickih postavki. Kod UNIX kompatibilnih datoteka u imenu se npr. ne smiju nalaziti znakovi '/' i NUL-znak. Dodatno je duzina imena datoteke ogranicena na 255 znakova. Znakovi mogu biti razlicito kodirani a noviji operativni sistemi podrzavaju i unikod.
Datoteke se mogu posmatrati na dva nacina. Logicka slika (pogledaj logicka datoteka) prikazuje datoteku kao redove informacijskih cjelina. U fizickoj slici datoteka se sastoji iz reda informacionih blokova iste velicine.
Datoteke se mogu koristiti u razlicite svrhe kao i bajti iz kojih se sastoje. Po sadrzaju razlikuju se slijedece datoteke:
- Programi (datoteke koje mogu izvrsiti razne funkcije)
- programi pisani u masinskim jezicima
- programi pisani i jezicima razlicitih skripti (npr. rexx)
- Datoteke (sadrze informacije i sluze za prikaz/ocuvanje istih)
- programski kod (tekst)
- tekstualne datoteke
- muzicke datoteke (npr. WAV, MIDI, MP3)
- graficke datoteke
- baze podataka
- Direktoriji
- Specijalne datoteke (pseudo-datoteke)
- datoteke za razlicite hardverske komponente
- Procesne informacije
Mogucnosti za markiranje tipa datoteke:
- Markiranje putem operativnog sistema (npr. program ili tekstualna datoteka)
- Markiranje putem imena datoteke (npr. .doc na kraju imena)
- Markiranje unutar datoteke (npr.
- Memorisanje u odredenim direktorijima
U grafickim programima za prikaz strukture direktorija i postojecih datoteka kao sto su Finder, Explorer ili Commander datoteke su prikazane kao liste ili simboli u odredenom direktoriju.