Dark Mode

Idi na sadrzaj

Datoteka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Datoteka (engleski: file) jeste strukturirani sastav podataka koji su sadrzajno usko povezani i koji se nalaze na internom (npr. hard disku) ili eksternom (npr. DVD) mediju za memorisanje. Podaci memorisani u datotekama opstaju i nakon prestanka rada odredenog programa kojem pripadaju i nazivaju se persistentni podaci (engleski: persistance, sto znaci odrzano, postojano).

Sistem datoteka (engleski: filesystem)

[uredi | uredi izvor]

Datoteke se u skoro svim operativnim sistemima odrzavaju putem filesystem-a. Sistemi datoteka regulisu pristup harddisku, memoriji, mrezi i specijalnim datotekama. Kod vecine operativnih sistema, sadrzaj jedne datoteke je obicno jednodimenzionalni red bajta (engleski: byte), dakle cijelih brojeva izmedu 0 i 255. Tek korisnik datoteke ili sam operativni sistem intepretiraju ove brojcane redove kao tekst, program ili sliku.

Sistem datoteka ureduje pored direktorija sa datotekama i gore opisanim sadrzajem datoteka i atribute datoteka. Atributima pripadaju tip datoteke, velicina datoteke (broj bajta u datoteci), regulisanje prava za pisanje i citanje datoteke, datum nastanka, datum zadnjeg pristupa i datum zadnjih promjena datoteke. U zavisnosti od operativnog sistema moguci su i dodatni atributi.

U datotekama primjenjeni znakovi zavise od sistema datoteka, operativnog sistema i postavljenih jezickih postavki. Kod UNIX kompatibilnih datoteka u imenu se npr. ne smiju nalaziti znakovi '/' i NUL-znak. Dodatno je duzina imena datoteke ogranicena na 255 znakova. Znakovi mogu biti razlicito kodirani a noviji operativni sistemi podrzavaju i unikod.

Logicka i fizicka slika datoteka

[uredi | uredi izvor]

Datoteke se mogu posmatrati na dva nacina. Logicka slika (pogledaj logicka datoteka) prikazuje datoteku kao redove informacijskih cjelina. U fizickoj slici datoteka se sastoji iz reda informacionih blokova iste velicine.

Vrste datoteka

[uredi | uredi izvor]

Datoteke se mogu koristiti u razlicite svrhe kao i bajti iz kojih se sastoje. Po sadrzaju razlikuju se slijedece datoteke:

  • Programi (datoteke koje mogu izvrsiti razne funkcije)
    • programi pisani u masinskim jezicima
    • programi pisani i jezicima razlicitih skripti (npr. rexx)
  • Datoteke (sadrze informacije i sluze za prikaz/ocuvanje istih)
    • programski kod (tekst)
    • tekstualne datoteke
    • muzicke datoteke (npr. WAV, MIDI, MP3)
    • graficke datoteke
    • baze podataka
  • Direktoriji
  • Specijalne datoteke (pseudo-datoteke)
    • datoteke za razlicite hardverske komponente
    • Procesne informacije

Mogucnosti za markiranje tipa datoteke:

  • Markiranje putem operativnog sistema (npr. program ili tekstualna datoteka)
  • Markiranje putem imena datoteke (npr. .doc na kraju imena)
  • Markiranje unutar datoteke (npr.
  • Memorisanje u odredenim direktorijima

Prikaz datoteka pomocu simbola

[uredi | uredi izvor]

U grafickim programima za prikaz strukture direktorija i postojecih datoteka kao sto su Finder, Explorer ili Commander datoteke su prikazane kao liste ili simboli u odredenom direktoriju.

Takoder pogledajte

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Datoteka