Idi na sadrzaj

Valuta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Novcanice iz razlicitih drzava

Valuta je rijec italijanskog porijekla koja oznacava novcanu jedinicu neke zemlje (sredstvo placanja u toj zemlji).[1][2] U valutu spada papirni i kovani novac koji izdaje drzava ili banka i u opticaju sluzi kao sredstvo razmjene i zakonsko sredstvo placanja.[3] Svaka drzava obicno ima svoju valutu. Bosanskohercegovacka valuta zove se konvertibilna marka, americka dolar, valuta Evropske unije je euro itd. Ove razlicite valute imaju priznate vrijednosti i njima se trguje medu narodima na trzistu stranih valuta, koje odreduje relativne vrijednosti raznih valuta.[4] Valute u ovom smislu su definisane vladama i svaki tip ima ograniceni opseg prihvatljivosti.

Valute mogu da budu klasifikovane u dva monetarna sistema: dekretni novac[5][6] i robni novac[7] u pojedinim politickim nadleznostima, sto znaci da se ne mogu odbiti pri isplati duga. Drugima se jednostavno trguje zbog njihove ekonomske vrijednosti. Digitalna valuta je stekla popularnost sa povecanjem zastupljenosti racunara i interneta.[8][9]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Rana valuta

[uredi | uredi izvor]

Valuta je evoluirala iz dva osnovna izuma, oba od kojih su se javila oko 2000 p. n. e. Originalno, novac je bio forma potvrde prijema, predstavljajuci zitarice uskladistene u hramskim zitnicama u Sumeru u drevnoj Mezopotamiji i zatim starom Egiptu.

U tom prvom stadijumu valute, metali su koristeni kao simboli za predstavljanje vrijednosti uskladistene u obliku robe. To je formiralo osnovu za trgovinu u Plodnom polumjesecu tokom perioda od preko 1500 godina. Medutim, kolaps trgovinskog sistema Bliskog istoka je ukazao na manu: u eri gdje nije bilo mjesta gdje je sigurno otpremiti dragocjenosti, vrijednost cirkulisuceg medijuma mogla je biti pouzdana onoliko koliko i sile koje su branile te zalihe. Trgovina se mogla voditi jedino u delokrugu vojne kredibilnosti. Do kraja bronzanog doba, medutim, serija medunarodnih ugovora je uspostavila bezbjedan prolaz trgovcima sirom istocnog Sredozemlja, na podrucju koje se prostiralo od minojske Krete i Mikene na sjeverozapadu do Elama i Bahreina na jugoistoku. Nije poznato sta je korisceno kao valuta u tim razmjenama, ali je moguce da su oksidne oblikovane poluge od bakra, proizvedene na Kipru, mozda koristene kao valuta.

Takoder pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. | "Currency". The Free Dictionary.
  2. | Bernstein, Peter (2008) [1965]. "4-5". A Primer on Money, Banking and Gold (3rd izd.). Hoboken, NJ: Wiley. ISBN 978-0-470-28758-3. OCLC 233484849. CS1 odrzavanje: nepreporuceni parametar (link)
  3. | "Currency". Investopedia.
  4. | "Guide to the Financial Markets" (PDF). The Economist.
  5. | Rollins, Montgomery (1917). Money and Investments. George Routledge & Sons.
  6. | Keynes, John Maynard (1965) [1930]. "1. The Classification of Money". A Treatise on Money. 1. Macmillan & Co Ltd. str. 7. CS1 odrzavanje: nepreporuceni parametar (link)
  7. | O'Sullivan, Arthur; Sheffrin, Steven M. (2003). Economics: Principles in action. Upper Saddle River, New Jersey 07458: Prentice Hall. str. 246. ISBN 978-0-13-063085-8. Arhivirano s originala, 26. 12. 2018. Pristupljeno 18. 3. 2021. CS1 odrzavanje: nepreporuceni parametar (link) CS1 odrzavanje: lokacija (link)
  8. | "Digital vs. Virtual Currencies". Andrew Wagner. Arhivirano s originala, 8. 9. 2015. Pristupljeno 1. 12. 2014.
  9. | "What is bitcoin?". CoinDesk. Arhivirano s originala, 29. 3. 2018. Pristupljeno 24. 1. 2014.
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Valuta