Arena je sluzila kao mjesto gladijatorskih borbi i mogla je primiti do 20.000 gledatelja. Nisu poznati pisani izvori o izgradnji najmonumentalnijeg zdanja pulske povijesti, ali je najvjerovatnije gradnja zapocela za cara Augusta.
Zidni plast s velikim polukruznim otvorima na dva kata, po stilskim karakteristikama odgovara vremenu pol. I. st., vladavini cara Klaudija.
Posljednja faza izgradnje trecega kata i dovrsenja amfiteatra pripisuje se caru Titu Flaviju Vespazijanu oko 80. godine.
Izuzetno geometrijski pravilna gradevina je elipticnog oblika, duljine 133, sirine 105 i visine na morskoj strani do 32,5 metara. Zbog pojednostavnjenja i stabilnosti istocni dio konstrukcije sa samo dva kata polozen je na prirodno uzvisenje.
Srediste amfiteatra je arena ili boriliste velicine 67,90 x 41,60 m, a od prostora za gledatelje bila je odijeljena 1,16 m sirokim kanalom pokrivenim plocama. U samu arenu ulazilo se na dvoja glavna ulaza i na nekoliko sporednih ulaza. Njena su posebnost u odnosu na ostale amfiteatre cetiri tornja prislonjena uz vanjski plast
Prostor za gledatelje nalazio se iznad same arene i sirio se poput lijevka u koncentricnim redovima kamenih sjedala. Katove su medusobno povezivale stepenice. U cetiri tornja na vanjskoj fasadi nalazile su se dvojne stepenice kojima se ulazilo u gornje katove. Ispod borilista u smjeru njegove duze osi nalazila se prostorija kojoj su strop nosili stupovi i pilastri, a u njoj su bile smjestene sprave za aranziranje scene. Ispod borilista nalazio se i sustav kanala za prikupljanje voda koje su se odvodili u more.
Zbog specificnosti konstrukcije, na pulskoj se Areni mogu izucavati tradicionalni nacini i metode gradenja u antici, sto je cini jedinstvenim i po cemu se bitno razlikuje od ostalih u svijetu. Buduci da je jedna od najsacuvanijih amfiteatara na svijetu, pulska je Arena cesto bila predmetom proucavanja poznatih umjetnika, a posebno arhitekata kao sto su bili Sebastiano Serlio i Andrea Palladio.
Arena je izgradena kao popriste gladijatorskih borbi, koje su se u njoj odrzavale do 5. stoljeca, a danas se koristi kao pozornica za Histria festival i Festival igranog filma u Puli. U podrumu se nalazi muzej s bogatom zbirkom arheoloskih izlozaka.
U pulskoj areni su nastupali Anastacia, Andrea Bocelli, Buena Vista Social Club, Eros Ramazzotti, Izraelska filharmonija i Zubin Mehta, Jamiroquai, Jose Carreras, Lado, Luciano Pavarotti, Maksim Mrvica, New Imperial Russian Ballet, Nina Badric, Norah Jones, Paco de Lucia, Placido Domingo, SNG Maribor, Tony Cetinski, Veryovka, Zucchero i brojni drugi.
Narednih desetak godina Arena ce se nalaziti pod skelama. Preciznije cijeli amfiteatar a posebice sjeverozapadna kula zahtijevaju sanaciju i restauraciju. Ferdinand Meder ,ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda izjavio je da je to najslozenija skela koju je Zavod ikada radio. Sanacija ce se financirati iskljucivo od ulaznica u amfiteatar.
