Predji na sadrzhaj

Samsung

S Vikipedije, slobodne entsiklopedije
Samsung
Tipcebol (Chaebol)
Industrijatehnoloski konglomerat
Osnovana1938. god.; pre 88 godina (1938)
OsnivacLi Bjong-Cul
SedisteSamsung Taun, Seul, Juzna Koreja
Podrucjavise drzava
Kljucni ljudiLi Kun-Hi (predsjednik i GID)
Li Su-Bin (predsednik, ID u Samsung Zivotnome osiguranju)[1]
Proizvod(i)odeca, hemikalije, elektronika, elektronske komponente (npr. poluprovodnici), telekomunikaciona oprema, medicinska oprema, precizni instrumenti, brodovi
Uslugeoglasavanje, gradevina, zabava, finansijske usluge, usluge informaciono-komunikacionih tehnologija, medicinske usluge, maloprodaja
Prihod247,5 mlrd. $ (2011)[2]
Neto zarada18,3 mlrd. $ (2011)[2]
Aktiva384,3 mlrd. $ (2011)[2]
Akcijski kapital224,7 mlrd. $ (2011)[2]
Zaposlenih369.000 (2011)[2]
PodruzniceSamsung Elektronika
Samsung Zivotno osiguranje
Samsung Teska industrija
Samsung C&T korporacija
Samsung SDS i dr.
Vebsajtwww.samsung.com

Samsung grupa (engl. Samsung Group, IPA: /sam.s^ng/) je juznokorejska multinacionalna kompanija konglomerat sa sedistem u gradu Samsung Taun, Seul. Obuhvata brojne filijale i zavisne kompanije, ujedinjene pod najvecim juznokorejskim brendom Samsung.

Poznate industrijske filijale ove grupe su Samsung Elektronika (engl. Samsung Electronics), druga kompanija u svetu u oblasti informacionih tehnologija po prihodima u 2011. godini,[3][4] Samsung Teska Industrija (engl. Samsung Heavy Industries), druga kompanija u svetu u oblasti brodogradnje po prihodima u 2010. godini,[5] Samsung Inzenjering (engl. Samsung Engineering) i Samsung C&T, 35. i 72. najveca gradevinska kompanija u svetu, respektivno, i Samsung Tekvin (engl. Samsung Techwin), proizvodac oruzanih tehnologija i optoelektronike.[6] Druge poznate filijale su Samsung Zivotno Osiguranje (engl. Samsung Life Insurance), 14. najveca kompanija u svetu u oblasti zivotnog osiguranja,[7] Samsung Everland, operator odmaralista Everland, najstarijeg tematskog parka u Juznoj Koreji[8] i Cheil Worldwide, 19. kompanija u svetu u oblasti oglasavanja po prihodima u 2010. godini.[9][10]

Samsung proizvodi priblizno petinu ukupnog izvoza Juzne Koreje[11] i prihodi su mu veci od BDP-a mnogih zemalja; 2006. godine, Samsung je bio na 35. mestu najvecih svetskih kompanija.[12] Kompanija ima snazan uticaj juznokorejski ekonomski razvoj, politiku, medije i kulturu i glavna je pokretacka snaga "Cuda sa reke Han".[13][14]

Prema osnivacu Samsung Grupe, Li Bjong-Cul-u znacenje reci Samsung na korejskom jeziku je "tri zvezde". Rec "tri" predstavlja nesto "veliko, brojno i snazno"; rec "zvezda" predstavlja vecnost.[15]

Istorija

[uredi | uredi izvor]

1938 do 1970

[uredi | uredi izvor]

1938. Li Bjong-Cul se iz velike zemljoposjednicke porodice u okrugu Uijeung preselio u obliznji Daegu i osnovao Samsung Sanghoe. Samsung je poceo kao malo trgovacko preduzece sa cetrdeset radnika iz Su-donga (sada Ingio-dong).[16] Bavili su se uzgajivanjem lokalnih namirnica i pravili su rezance. Kompanija je napredovala i Li je preselio sediste kompanije u Seul 1947. Kada je izbio Korejski rat, bio je prisiljen da napusti Seul. Osnovao je seceranu u Buasnu. 1954. Li je osnovao Cheil Mojik i izgradio fabriku u Daeguu. To je bila najveca fabrika vune u zemlji.

Li je nastojao da uspostavi Samsung kao lidera u sirokom spektru industrija. Presli su u biznis kao sto je osiguranje, hartije od vrijednosti i prodaja. Predsednik Park Cung He je video veliki znacaj industrijalizacije. On je fokusirao svoju strategiju privrednog razvoja na nekoliko velikih domacih konglomerata i pomagao im je finansijski.[17] 1947. Co Hong-jai, osnivac Hyosung grupe je investirao u novu kompaniju nazvanu Samsung Mulsan Gongsa odnosno Samsung Trading Corporation zajedno sa osnivacem Samsunga Li Bjong-culom. Nakon nekoliko godina, Co i Li su se odvojili usled razlika u stilu upravljanja.[18]

Kasnih 60-ih, Samsung grupa je usla u elektro industriju. Osnovali su nekoliko odeljenja vezanih za elektroniku kao sto su Samsung Electronics Devices, Samsung Electro-Mechanics, Samsung Corning i Samsung Semiconductor & Telecommunications i izgradili zgradu u Suvonu. Prvi proizvod im je bio crno beli televizor.

1970 do 1990

[uredi | uredi izvor]

1980-e Samsung je usao u telekomunikacijsku i hardver industriju. Njihov prvi proizvod bile su telefonske centrale. Postrojenje je napredovalo u telefonskoj i faks proizvodnji i postalo centar Samsungove proizvodnje telefona. Proizveli su vise od 800 miliona mobilnih telefona do danasnjeg dana.[19]

Nakon smrti osnivaca Lija, 1987. Samsung Group se razdvojila u cetiri poslovne grupacije - Samsung Group, Shinsegae Group, CJ Group i Hansol Group.[20] 1980-e Samsung Electronics je poceo sa velikim ulaganjima u istrazivanje i razvoj, te investicije su bile od kljucnog znacaja i gurnuli su kompaniju u prvi plan globalne elektronske industrije. 1982. izgradili su fabriku za televizijsku montazu u Portugalu, 1984. fabriku u Njujorku, 1985. fabriku u Tokiju, postrojenje u Engleskoj i jos jedno postrojenje u Ostinu (Austin), Teksas 1996-e. Do 2012-e Samsung je investirao vise od 13 milijardi americkih dolara u postrojenje u Ostinu. To cini Ostin lokacijom s najvecim stranim ulaganjem u Teksasu i jednom od najvecih stranih investicija u Sjedinjenim Americkim Drzavama.[21]

1990 do 2000

[uredi | uredi izvor]

Samsung je poceo da raste kao medunarodna korporacija u 1990-im. Samsungove gradevinske filijale su dobile ugovore o izgradnji dve kule Petronas u Maleziji: Tajpej 101 u Tajvanu i Burdz Kalifa u Ujedinjenim arapskim emiratima.[22] 1993. godine Li Kun-hi je prodao 10 Samsungovih ogranaka, smanjio kompaniju i spojio ostale operacije kako bi se fokusirao na tri industrije: elektroniku, inzinjering i hemikalije. 1996. godine, Samsung grupa je ponovo stekla fondaciju univerziteta Sungkyunkwan.

Samsung je postao najveci svetski proizvodac cipova nakon Intel-a.[23] 1995. godine, Samsung je napravio svoj prvi LCD ekran. Deset godina kasnije, Samsung je postao najveci svetski proizvodac LCD panela i Soni je kontaktirao Samsung da saraduju, a 2006 godine S-LCD je osnovan kao zajednicki poduhvat. 26. decembra 2011. je objavljeno da je Samsung postao vlasnik celokupnog S-LCD-a.[24]

U poredenju sa drugim velikim korejskim kompanijama, Samsung je preziveo azijsku finansijsku krizu 1997. godine relativno neostecen. Medutim, Samsung Motor je prodat Reno-u u znacajnom gubitku. Medutim, Samsung i dalje proizvodi avionske motore i gasne turbine.[25]

2000 do danas

[uredi | uredi izvor]

Godine 2010, Samsung je objavio 10-godisnji plan koji se fokusira na pet zanimanja.[26]

U prvom kvartalu 2012. godine, Samsung Elektroniks je postao najveci proizvodac mobilnih telefona na svetu, prestigavsi Nokiu, koja je bila trzisni lider od 1998. godine.[27][28]

Dana 24. avgusta 2012. godine Samsung Elektroniks je morao da plati Eplu 1,05 milijardi zbog krsenja sest svojih patenata u tehnologiji pametnih telefona. Medutim to je dosta manje od 2,5 milijardi dolara koliko je Epl trazio. Takode je usledila juznokorejska odluka u kojoj se navodi da su obe kompanije krive za krsenje intelektualne svojine jedni druge. Tada je Epl pokusao da zabrani prodaju 8 Samsungovih telefona u SAD-u,[29] sto je sud odbio.[30]

U 2015. godini Samsung je dobio vise patenata u SAD-u nego bilo koja druga kompanija. Do 11. decembra, Samsung je dobio 7,679 korisnih patenata.[31]

Dana 2. avgusta 2016. godine, Samsung Elektroniks je predstavio novi Galaxy Note 7.[32] Medjutim pocetkom septembra 2016. godine Samsung je obustavio prodaju telefona iz razloga sto je telefon imao problem pregrevanja baterije sto je moglo da izazove cak i eksploziju.[33]

Akvizicije i pokusaji akvizicije

[uredi | uredi izvor]

Samsung je napravio sledece akvizicije i pokusaje akvizicije:[34]

Rolej - Svajcarska borba za satove
[uredi | uredi izvor]

Samsung Tekvin je kupio nemackog proizvodaca kamera, Roleja, 1995. godine. Samsung (Rolej) je iskoristio svoju opticku ekspertizu na kristalima nove linije 100% svajcarskih satova, koju je dizajnirao tim casovnicara u Nouvelle Piquerz C.A. u Bassequort, Svajcarska. Roleks-ova odluka da se bori sa Rolej-em na svakom frontu proizasla je iz bliske slicnosti izmedu ova dva imena i straha da ce njena prodaja biti posledica toga. Rolex vidi tu borbu na frontu kao vitalnu za citavu Svajcersku industriju satova. Rolex je uspeo da zadrzi Rolej-a van nemackog trzista te je 11. marta 1995. godine okruzni sud u Kelnu zabranio reklamiranje i prodaju Rolej-a na teritoriji Nemacke.[35] 1999. godine, rukovodioci Roleja su otkupili kompaniju.[36]

Foker - holandski proizvodac aviona
[uredi | uredi izvor]

Samsung je izgubio sansu da ozivi svoju neuspelu ponudu da preuzme holandskog proizvodaca aviona Fokera kada su ostali proizvodaci aviona odbili da sklope savez. Tri predlozena partnera: Hjundai, Hanjin i Daevu, obavestili su juznokorejsku vladu da se nece pridruziti Samsung Ajrospejs Industrisu.[37]

Samsung je kupio AST (1994) u neuspelom pokusaju da se probiju na kompjutersko trziste Severne Amerike. Samsung je bio primoran da zatvori AST sto je dovelo do otpustanja velikog broja radnika i niza gubitaka.[38]

1992. godine, americki modni preduzetnik Dejmond Dzon je zapoceo kompaniju sa kolekcijom sesira koju je napravio u podrumu svoje kuce u Kvins okrugu grada Njujorka. Kako bi finansirao svoju kompaniju, Dzon je morao da kucu pod hipoteku od 100,000 dolara. Uz pomoc prijatelja, Dzon je jednu polovinu svoje kuce pretvorio u prvu fabriku FUBU-a, dok je u drugoj polovini ziveo. Sa prosirenjem FUBU-a, Samsung je 1995. godine odlucio da investira u FUBU.[39]

Samsung Sekjuritis je bila jedna od nekoliko brokera koji su bili zainteresovani za Imanje brace Lehman.

MEDISON - ultrazvucni uredaji
[uredi | uredi izvor]

U decembru 2010. godine, Samsung Elektorniks je kupio MEDISON, juznokorejsku kompaniju medicinske opreme.[40]

Grandis - proizvodac memorije
[uredi | uredi izvor]

U julu 2011. godnie, Samsung je objavio da je kupio proizvodaca MRAM-a, Grandis.[41] Receno je da ce se Grandis fokusirati na pravljenju nove generacije RAM-a.[42]

Zajednicki poduhvat Samsunga i Sonija - LCD
[uredi | uredi izvor]

Dana 26. decembra 2011. godine, komisija Samsung Elektroniksa je odobrila plan o kupovini Sonijevog celokupnog udela u njihovom zajednickom poduhvatu LCD-u u vrednosti od 938,91 miliona dolara.[24]

mSpot - muzicke usluge
[uredi | uredi izvor]

Dana 9. maja 2012. godine, mSpot je objavio da je kupljen od strane Samsung Elektroniksa sa namerom pruzanja muzicke usluge u oblaku.[43] Proizvod toga je Samsung Mjuzik Hab.

NVELO - proizvodac kes softvera
[uredi | uredi izvor]

U decembru 2012. godine, Samsung je objavio da je kupio proizvodaca privatnih softvera za skladistenje, NVELO, cije je sediste u mestu Santa Klara, Kalifornija.[44]

NeuroLogika - prenosivi CT skener
[uredi | uredi izvor]

U januaru 2013. godine, Samsung je objavio da je kupio NeuroLogiku. Uslovi dogovora nisu objavljeni.[45]

Dana 14. avgusta 2014. godine, Samsung je kupio SmartTings. Kompanija nije objavila nabavnu cenu, ali je TekKranc saopstio cenu od 200 miliona dolara kada su poceli dogovore u julu 2014.[46]

KvajetSajd - americka firma klimi uredaja
[uredi | uredi izvor]

Dana 19. avgusta 2014. godine, Samsung je izjavio da je kupio KvajetSajd kako bi poboljsao svoj biznis "pametna kuca". Potparol Samsunga je izjavio da je Samsung kupio 100% KvajetSajda ali je odbio da saopsti cenu ili neke druge detalje.[47]


Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Olsen, Keli (22. 4. 2008). ,,The Associated Press: Samsung chairman resigns over scandal". Associated Press. Arkhivirano iz originala 29. 4. 2008. g. Pristupljeno 22. 4. 2008 -- preko Google News. Pronadjeni su suvishni parametri: |naslov= i |title= (pomotsh)
  2. ^ a b v g d ,,gyeongyeongsiljeog - samseonggeurub saiteu". www.samsung.co.kr. 31. 12. 2010. Arkhivirano iz originala 30. 5. 2012. g. Pristupljeno 10. 6. 2012. Pronadjeni su suvishni parametri: |naslov= i |title= (pomotsh)
  3. ^ ,,Technology - Samsung beats HP to pole position". Ft.com. Pristupljeno 4. 9. 2010.
  4. ^ Economist.com Succession at Samsung - Crowning success
  5. ^ Park, Kyunghee (28. 7. 2009). ,,July 29 (Bloomberg) - Samsung Heavy Shares Gain on Shell's Platform Orders (Update1)". Bloomberg. Pristupljeno 11. 11. 2010.
  6. ^ ,,The Top 225 International Contractors2010". Enr.construction.com. 25. 8. 2010. Pristupljeno 11. 11. 2010.
  7. ^ ,,Global 500 2009: Industry: - FORTUNE on CNNMoney.com". Money.cnn.com. 20. 7. 2009. Pristupljeno 4. 9. 2010.
  8. ^ ,,The World's Best Amusement Parks". Forbes.com. 21. 3. 2002. Arkhivirano iz originala 29. 03. 2012. g. Pristupljeno 11. 9. 2010.
  9. ^ ,,Cheil Worldwide Inc (030000:Korea SE)". businessweek.com. 15. 9. 2010. Arkhivirano iz originala 05. 10. 2012. g. Pristupljeno 16. 9. 2010.
  10. ^ ,,Agency Family Trees 2010". Advertising Age. 26. 4. 2010. Pristupljeno 16. 9. 2010.
  11. ^ Hutson, Graham; Richards, Jonathan (17. 4. 2008). ,,Samsung chairman charged with tax evasion - Times Online". The Times. London. Arkhivirano iz originala 03. 05. 2011. g. Pristupljeno 28. 2. 2011.
  12. ^ ,,[co guggagieob] samseong maecul>singgaporeu GDP... guggareul gareucinda - joseondaskeom". Chosun.com. Arkhivirano iz originala 28. 11. 2010. g. Pristupljeno 11. 11. 2010.
  13. ^ ,,Samsung and its attractions - Asia's new model company". The Economist. 1. 10. 2011. Pristupljeno 11. 1. 2012.
  14. ^ ,,South Korea's economy - What do you do when you reach the top?". The Economist. 12. 11. 2011. Pristupljeno 11. 1. 2012.
  15. ^ ,,hangug 10dae geurub ireumgwa rogoyi yimi". www.koreadaily.com. 10. 7. 2006. Arkhivirano iz originala 29. 04. 2011. g. Pristupljeno 19. 9. 2010.
  16. ^ ,,History - Corporate Profile - About Samsung - Samsung". Samsung Group. Arkhivirano iz originala 15. 04. 2011. g. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  17. ^ name=lee-kun-hee-resigns>Ihlwan, Moon (22. 4. 2008). ,,Scandal-Plagued Samsung Chairman Quits". Bloomberg. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  18. ^ ,,Industrial giant's roots tied to nylon products". Joongangdaily.joins.com. 9. 11. 2009. Pristupljeno 5. 2. 2011.
  19. ^ (jezik: korejski) Gumisamsung.com Arkhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (6. mart 2016)
  20. ^ ,,Samsung to celebrate 100th anniversary of late founder". koreaherald.com. 29. 3. 2010. Arkhivirano iz originala 29. 04. 2011. g. Pristupljeno 21. 1. 2011.
  21. ^ ,,Samsung invests $4B in Austin to boost chip output", Austin Business Journal, 21. 8. 2012, Pristupljeno 22. 8. 2012
  22. ^ ,,Dubai skyscraper symbol of S. Korea's global heights - CNN.com". edition.cnn.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 19. 05. 2019.
  23. ^ Shablon:Chu thich bao
  24. ^ a b ,,Samsung buys out Sony LCD venture" (na jeziku: engleski). 26. 12. 2011. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  25. ^ ,,UPDATE 1-Samsung Techwin to spin off camera business". Reuters (na jeziku: engleski). 06. 11. 2008. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  26. ^ ,,Biogen Idec Inc Massachusetts Teams With Samsung". 23. 08. 2012. Arkhivirano iz originala 23. 08. 2012. g. Pristupljeno 19. 05. 2019. CS1 odrzhavanje: Nepodoban URL (veza)
  27. ^ ,,Samsung overtakes Nokia in phones" (na jeziku: engleski). 27. 04. 2012. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  28. ^ ,,Samsung Overtakes Nokia for Cellphone Lead - IHS Technology". technology.ihs.com. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  29. ^ www.bloomberg.com https://www.bloomberg.com/news/articles/2012-08-27/apple-seeks-ban-on-sales-of-eight-samsung-phones-in-u-s-1-. Pristupljeno 19. 05. 2019. Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomotsh)
  30. ^ ,,Scribd". Scribd (na jeziku: engleski). Pristupljeno 19. 05. 2019.
  31. ^ ,,New stats: Samsung surges past IBM to lead U.S. patent race for 2015". GeekWire (na jeziku: engleski). 15. 12. 2015. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  32. ^ ,,Samsung reveals Galaxy Note 7 will be unveiled at event on August 2nd". Mail Online. 18. 07. 2016. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  33. ^ Hern, Alex (11. 10. 2016). ,,Samsung Galaxy Note 7 production permanently ended following battery explosions". The Guardian (na jeziku: engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  34. ^ RicknA$?s, Mikael (01. 06. 2012). ,,Samsung buys Swedish wireless chip company Nanoradio". Computerworld (na jeziku: engleski). Arkhivirano iz originala 05. 03. 2019. g. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  35. ^ ,,Voigtlander & Rollei non-camera items". 21. 08. 2011. Arkhivirano iz originala 21. 08. 2011. g. Pristupljeno 19. 05. 2019. CS1 odrzhavanje: Nepodoban URL (veza)
  36. ^ ,,WWW.TLR-CAMERAS.COM/Rollei". www.tlr-cameras.com. Arkhivirano iz originala 30. 09. 2015. g. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  37. ^ ,,Samsung Loses Attempt to Acquire Fokker". Los Angeles Times (na jeziku: engleski). 01. 01. 1997. ISSN 0458-3035. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  38. ^ ,,FT.com / Technology - Samsung buys Dutch group in return to M&A". 26. 01. 2011. Arkhivirano iz originala 26. 01. 2011. g. Pristupljeno 19. 05. 2019. CS1 odrzhavanje: Nepodoban URL (veza)
  39. ^ ,,FUBU Shoes | ShoeShowCase". 24. 12. 2010. Arkhivirano iz originala 24. 12. 2010. g. Pristupljeno 19. 05. 2019. CS1 odrzhavanje: Nepodoban URL (veza)
  40. ^ Ramstad, Evan (14. 12. 2010). ,,Samsung Electronics Expands Into Medical Equipment". Wall Street Journal (na jeziku: engleski). ISSN 0099-9660. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  41. ^ Mearian, Lucas. ,,Samsung buys memory maker Grandis". CIO UK. Arkhivirano iz originala 26. 08. 2019. g. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  42. ^ ,,Samsung Acquires New-Gen Memory Maker Grandis". eWEEK. 2011-08-02. Pristupljeno 19. 05. 2019.
  43. ^ ,,SAMSUNG ELECTRONICS ACQUIRES MSPOT | mSpot". 12. 05. 2012. Arkhivirano iz originala 12. 05. 2012. g. Pristupljeno 19. 05. 2019. CS1 odrzhavanje: Nepodoban URL (veza)
  44. ^ ,,Samsung Electronics Acquires NVELO | Samsung Semiconductor Global Website". www.samsung.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 19. 05. 2019.
  45. ^ ,,Samsung Buys Medical Imaging Company NeuroLogica". TechCrunch (na jeziku: engleski). Pristupljeno 19. 05. 2019. [mrtva veza]
  46. ^ Tilley, Aaron. ,,Samsung Acquires SmartThings, A Fast-Growing Home Automation Startup". Forbes (na jeziku: engleski). Pristupljeno 19. 05. 2019.
  47. ^ ,,Samsung buys U.S. air conditioner firm Quietside in 'smart home' push". Reuters (na jeziku: engleski). 19. 08. 2014. Pristupljeno 19. 05. 2019.

Spoljashnje veze

[uredi | uredi izvor]
Samsung na srodnim projektima Vikipedije:
Mediji na Ostavi
Podaci na Vikipodacima