Metapodaci
- l`rby@
- Az@rbaycanca
- Bahasa Indonesia
- Bahasa Melayu
- B'lgarski
- Min Nan Yu / Ban-lam-gi
- Catala
- Cymraeg
- Cestina
- Dansk
- Deutsch
- Eesti
- Ellenika
- English
- Espanol
- Esperanto
- Euskara
- frsy
- Francais
- Galego
- `bryt
- Hrvatski
- IsiZulu
- Islenska
- Italiano
- Ri Ben Yu
- knndd
- hangugeo
- Latviesu
- Lietuviu
- Limburgs
- Magyar
- mlyaallN
- mnmaabhaasaa
- Nederlands
- Norsk bokmal
- Polski
- Portugues
- Romana
- Russkii
- Shqip
- Simple English
- Slovencina
- Slovenscina
- Srpskohrvatski / srpskokhrvatski
- Suomi
- Svenska
- tmilll
- aithy
- Tieng Viet
- Toch'iki
- Turkce
- Ukrayins'ka
- rdw
- Zhong Wen
- Yue Yu
- Jaku Iban
Ovaj chlanak mozhda zakhteva chishtshenje i/ili preradjivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Ako ste u mogutshnosti, poboljshajte ovaj chlanak. (detaljnije o uklanjanju ovog shablona obaveshtenja) |
Metapodaci (engl. metadata, meta data, metainformation) predstavljaju ,,podatke o podacima" u bilo kojem medijumu. To su podaci koji opisuju karakteristike nekog izvora u digitalnom obliku. Korisni su kod pregledanja, prenosa i dokumentovanja nekog sadrzaja. U digitalnom smislu to su ,,strukturirani podaci koji opisuju, objasnjavaju, lociraju ili na neki drugi nacin omogucavaju lakse upravljanje resursima."
Oni mogu opisivati jedan podatak, skup podataka ili samo neki deo celine. Shema metapodataka koja se pritom koristi zavisi od tipa podatka koji opisuje i kontekst u kojem se nalazi. Mogu biti implementirani u dokumente koje opisuju, ili mogu biti uz njih kao zaseban dokument. Cesto razlika izmedu podatka i metapodatka nije definisana. Metapodatak moze ujedno biti i podatak, zavisno od ugla gledanja.
Primena
[uredi | uredi izvor]Metapodaci imaju siroku primenu. Najcesce se koriste da bi se ubrzalo i poboljsalo pretrazivanje velike kolicine podataka, i otkrilo sto vise relevantnih informacija.
Metapodaci pomazu pri otkrivanju i organizaciji resursa, te takode omogucavaju interoperabilnost koriscenjem definisanih shema i protokola.
Digitalnom identifikacijom resursima se daju jedinstvene oznake na koje se metapodaci referiraju. Neke vrste metapodataka mogu se primeniti pri arhiviranju podataka kako bi se ustedelo na kapacitetu, a doprinelo automatizaciji rada.
Tipovi
[uredi | uredi izvor]Tri glavne kategorije metapodataka su:
Opisni
[uredi | uredi izvor]Opisuju resurs za potrebe pronalazenja i identifikacije. Moze ukljucivati elemente kao sto su naslov, autor, sadrzaj, kljucne reci...
Strukturni
[uredi | uredi izvor]Oznacavaju kako su slozeni objekti (resursi) sastavljeni (npr. kako su odredene stranice poredane da cine poglavlje).
Administrativni
[uredi | uredi izvor]Sadrze informacije o upotrebi i upravljanju resursa; postoji nekoliko podskupova ovog tipa (za intelektualno pravo, ocuvanje itd.)
Tipovi metapodataka zavise od okruzenja u kojem se koriste. Mogu se primenjivati u relacionim bazama podataka, skladistima podataka, u sadrzaju baza podataka opisujuci bilo kakve datoteke (fotografije, video...), pri opisivanju geografskih objekata i dr.
Sheme
[uredi | uredi izvor]Sheme metapodataka su strukturirani setovi metapodataka s odredenom svrhom, na primer za odredivanje tipa nekog dokumenta. Postoje razlicite sheme metapodataka.
Svaka shema metapodataka ima ogranicen broj elemenata, gde svaki taj element ima svoje ime i znacenje.
Neke od poznatijih shema:
Dublin Core
[uredi | uredi izvor]Definisan set elemenata koji autorima moze posluziti pri opisu vlastitih Web resursa. Osim za Web, cesto se koristi i za druge izvore. Shema je sazeta i jasna, te sadrzi 15 elemenata (naslov, tema, opis, tip, izvor, odnosi, primenjivost, autor, izdavac, saradnik, prava, datum, jezik, format, identifikator). Elementi su neobavezni i njihov redosled nije bitan.
METS (Metadata Encoding and Transmission Standard)
[uredi | uredi izvor]Koristi se za potrebe definisanja strukture podataka u digitalnim bibliotekama(da se osigura celovitost podataka koji su digitalizovani u delovima i sl.)
Razvijen je na inicijativu Asocijacije digitalnih biblioteka.
TEI (Text Encoding Initiative)
[uredi | uredi izvor]Medunarodni projekat za oznacavanje vecih tekstova u digitalnom obliku, uglavnom na polju drustvenih nauka.
EAD (Encoded Archival Description)
[uredi | uredi izvor]Shema za oznacavanje arhivske grade.
MARC (Machine Readable Cataloging)
[uredi | uredi izvor]Standardi za prezentaciju grade u masinski citljivoj formi.
MODS (Metadata Object Description Schema)
[uredi | uredi izvor]Implementacija
[uredi | uredi izvor]Da bi upotreba shema metapodataka u kontekstu mreznih resursa bila moguca, potrebno ih je obeleziti setom znakova koji omogucavaju prepoznavanje sheme. Tekstualni formati kojima se to moze izvesti su XML, SGML, HTML, MIMEi dr.
Metapodaci se tako ugraduju dokument pomocu ,,tagova".
To se moze napraviti direktnim upisivanjem simbola ili pomocu programa za editovanje. Primena metapodataka je uprkos kritikama sve prisutnija i dalje se razvija. Razvoj i primena metapodataka predstavljaju veliki napredak u pronalazenju i koriscenju informacija, pogotovo u danasnje vreme kada internet polako postaje glavni izvor informacija.